Većina ljudi se osjeća prijatnije ljeti nego zimi. Međutim, postoje ljudi koji sa promjenom godišnjeg doba doživljavaju ekstremne promjene raspoloženja. Preko ljeta mogu postati hiperaktivni, a preko zime mogu pasti u depresiju. Ta vrsta depresije se zove sezonska depresija, ističe dr Aleksandra Damjanović, specijalista psihijatrije.

Sezonska depresija se uglavnom javlja početkom ili sredinom jeseni. Dani se skraćuju, manje je sunčeve svjetlosti. To u mozgu prouzrokuje veću proizvodnju melatonina, hormona koji je odgovoran za spavanje, a manju količinu serotonina, tzv. hormona sreće. Zbog toga je u ovom periodu izražena pospanost i dolazi do usporavanja svih aktivnosti.

Sunčeva svjetlost pomaže ovim osobama da se osećaju bolje. Biološki sat koji nije samo sat za dan i noć, već i za godišnja doba, direktno prima informacije o količini svjetlosti u okruženju i igra značajnu ulogu kod sezonske depresije, navodi dr Damjanović. Zbog toga i male promjene u genima, koji su zaduženi za funkcionisanje ovog sata, mogu biti faktor rizika za pojavu depresije. Za razliku od tipičnih simptoma za depresiju, koji podrazumevaju smanjen apetit i nesanicu, ovdje je prisutan povećan apetit, naročito potreba za slatkom i kaloričnom hranom i povećana potreba za spavanjem.

Zimska depresija, uzrokovana manjkom sunčeve svjetlosti i smanjenom količinom vitamina D, nesumnjivo postoji kod određenog broja ljudi, ali je moguće da se i druge vrste depresija lako podvedu pod ovaj naziv. Prije svega, biti depresivan je nešto čega se i dalje stidimo širom svijeta, pa i na ovim prostorima. Mnogo je lakše prihvatiti zimu i kratak dan kao uzrok, iako se vjerovatno većina depresija u jesen javlja kao reakcija na kraj ljeta, a samim tim i odmora, početak škole, veću količinu obaveza, pripremu zimnice, gužvu na ulicama, loše vrijeme, virusne infekcije, manje druženja i dr.

Kako god zvali zimsku depresiju, važno je da joj se mora pridati isti značaj kao bilo kojoj drugoj. Ona je jednako mučna za onog ko od nje pati, a prati je bezvoljnost, osećaj umora, malaksalost, manjak snage, povećana potreba za snom, povećan apetit. Važno je potražiti pomoć stručnog lica, psihologa ili psihijatra. Takođe, preporučuje se da ove osobe, kada je dan sunčan, provode svaki mogući trenutak napolju, kao i da im radni i životni prostor budu dobro osvetljeni. Takođe, uvek treba proveriti količinu vitamina D i ako je potrebno nadoknaditi ga.