Vjernici na taj dan odlaze u crkvu, pale svijeću i čitaju molitvu Prepodobnom Avksentiju, uz vjerovanje da će iskrena želja tada biti uslišena.

Prepodobni Avksentije bio je hrišćanski svetitelj iz V vijeka. Živio je najprije u Carigradu, kao veoma bogat vlastelin u vrijeme cara Teodosija Mlađeg, ali je u jednom trenutku odbacio bogatstvo, zamonašio se i povukao iz svjetovnog života.

Bježeći od slave i ljudskih pohvala, Avksentije se nastanio na gori blizu Halkidona, koja je kasnije ponijela njegovo ime – Avksentijeva gora. Ipak, narod ga je i tamo pronašao, jer se pročuo kao veliki čudotvorac i iscjelitelj.

U dubokoj starosti, Prepodobni Avksentije preminuo je 470. godine. Zbog njegovog života u molitvi i težnje ka samoći, u narodu se vjeruje da na ovaj praznik treba izbjegavati skitanje i dan provesti u miru, kod kuće i sa porodicom.