Vlast je na ovaj način ipak uspjela da sprovede u djelo ono što nije prije nekoliko dana, a kao odgovor na to što je Kristijan Šmit nedavno ukinuo finansiranje iz budžeta SNSD-a i US.

Podsjetimo, prijedlog da se ovaj zakon uvrsti na dnevni red redovne sjednice NS RS nedavno nije prošao jer vlast nije dobila potrebna 42 glasa prilikom glasanja, a između ostalih, podršku zakonu tada nisu dala ni četiri poslanika iz vladajuće većine.

Ali, čini se da SNSD sada ništa nije želio prepustiti slučaju pa je ovaj zakon uvrstio na dnevni red posebne sjednice na kojoj je predloženo da se obrati i Milorad Dodik, predsjednik Srpske. Upravo zato, teško je bilo očekivati da skupštinska većina neće dozvoliti Dodiku da se obrati, te je to sasvim izvjesno iskorišćeno da se na istu sjednicu progura i Zakon o finansiranju političkih organizacija, za čije usvajanje je na kraju glasalo 48 poslanika.

A u zakonu piše da će se partije ubuduće moći finansirati samo putem članarina, dobrovoljnih priloga pravnih i fizičkih lica, izdavačke djelatnosti, prodaje propagandnog materijala i organizovanja svojih manifestacija, prihoda od imovine u vlasništvu...

Ono što je posebno zanimljivo u ovom slučaju jesu iznosi za dobrovoljne priloge koje strankama mogu uplatiti fizička ili pravna lica, i to, ukoliko žele, više puta godišnje.

Tako fizičko lice (građani) jednoj političkoj organizaciji može godišnje uplatiti najviše 20.000 KM, dok dobrovoljni prilog pravnog lica ne smije premašiti 100.000 KM.

Predviđeno je i da član stranke može partiji godišnje uplatiti maksimalno 30.000 KM.

Poslanici većine tvrde da će primjena ovog zakona doprinijeti ostvarenju značajnih ušteda u budžetu Srpske i jedinicama lokalne samouprave, a pomoći će i za opšti interes u vidu izgradnje ili rekonstrukcije škola, bolnica, sportskih terena, igrališta i sl.

"Ovdje nema nikakvih zadnjih namjera. Niko nije ugrožen, svi će moći da rade", poručio je Srđan Mazalica, šef Kluba poslanika SNSD-a.

Ali, mišljenje opozicije i onih koji prate dešavanja je da je SNSD jedini koji od ovog zakona može profitirati, dok će na udaru biti sve male stranke, kako iz opozicije, tako i iz vlasti.

Prvo, nesporno je da će SNSD kao najveća stranka u Srpskoj ovim zakonom izgubiti najviše budžetskog novca, jer godišnje po ovom osnovu prihoduje oko dva miliona KM.

Međutim, ako je vjerovati riječima Milorada Dodika, lidera SNSD-a, oni ima više od 200.000 članova u Srpskoj, ali i ko zna koliko donatora, zbog čega se bez dileme može reći da za njih nema zime. Takođe, podaci CIK-a kažu da putem donacija i članarina SNSD dobije najmanje još oko milion KM godišnje.

To se ne bi moglo reći za Ujedinjenu Srpsku. Ova stranka je 2024. sa svih nivoa vlasti prihodovala 395.000 KM, pa se postavlja pitanje kako će to uspjeti da nadomjeste.

Gotovo identična priča je i sa Socijalističkom partijom, Demosom, NPS, SPS i DNS, pogotovo jer su neki od njih nedavno pokazali da nisu saglasni sa ovim zakonom.

Ipak, ono što im ide u prilog jeste da sa SNSD-om dijele vlast i resurse, pa bi dio novca mogli da obezbijede na taj način.

Za opoziciju situacija je potpuno obrnuta…

SDS je već iskusio sankcije i blokirane račune pa su se uoči prošlih izbora snalazili za novac kako su znali i umjeli. Milan Miličević, predsjednik SDS-a, kaže za "Nezavisne novine" da donacije od više desetina hiljada pa do 100.000 KM nema nijedna stranka iz opozicije.

"Bez novca iz budžeta, infrastruktura stranke, onaj organizacioni dio, prostorije, zaposleni, plaćanje komunalija, stranke će teško moći da finansiraju. Što se tiče članarina, to SDS ima od izabranih funkcionera. Po pitanju donacija, to su takođe minimalni iznosi", naveo je Miličević za "Nezavisne novine".

Lista za pravdu i red od članarina i donacija ima, kažu, tačno nula maraka.

Đorđe Vučinić, poslanik ove partije u NS RS, kazao je za "Nezavisne" da su iz budžeta primali oko 20.000 KM mjesečno.

"Od gradova i opština gdje imamo odbornike, u Trebinju, imamo 6.000 KM godišnje. Za ostale opštine gdje imamo odbornike nemam informacije da smo dobili", rekao je Vučinić.

Inače, kako su "Nezavisne novine" već pisale, političke partije u BiH su u 2024. godini prihodovale 29,1 milion KM, od čega čak 20,6 miliona KM iz budžeta na svim nivoima.

Ali mnogo više novca, tvrde dobro upućeni, došlo je iz nezvaničnih izvora finansiranja.

Damjan Ožegović iz "Transparency Internationala" u BiH kaže da stranke koje se dograbe vlasti imaju pod svojom kontrolom javna preduzeća i drugo, iz čega crpe resurse.

"Zakon će najviše pogoditi opoziciju i manje stranke, koje nemaju pristup javnim resursima. Takođe, stranke bez masovnog članstva i one koje neće dobijati priloge, dakle sve one stranke koje nisu velike, ostaće uskraćene za finansiranje koje je potrebno za njihov redovan rad, bez obzira na uspjeh na izborima", navodi Ožegović.

Ističe da su najveći donatori, odnosno finansijeri stranaka privatna lica koja raspolažu najvećim novcem, ali i da su se te donacije do sada rijetko prijavljivale.

Novinar Goran Dakić smatra da će ovim zakonom biti pogođeni svi osim SNSD-a.

"Nije samo opozicija na udaru, iako će ona biti najveći kolaterali Dodikove političke histerije, nego i SNSD-ovi sateliti koji ionako ne znaju šta bi sami sa sobom. Darku Banjcu će, na primjer, jedna banja sada biti malo da bi mu stranka ostala i opstala. Svi vide kuda ova histerija vodi, ali niko ništa ne smije da kaže i da uradi. Nije problem Dodik, koji je u potpunosti spao sa baglama, problem su prepotopske kukavice koje ne smiju da beknu. To su ljudi koji bi ćutali kada bi ih naživo drali i solili", rekao je Dakić za "Nezavisne novine".