Zvjezdanu formaciju, nazvanu R5519, naučnici su opisali kao kosmički vatreni prsten koji izgleda kao "ogromna krofna".

Širina centra galaksije je dvije milijarde puta veća od rastojanja između Zemlje i Sunca.

Otkriće je objavljeno u časopisu Nature Astronomy.

Galaksija je identifikovana kao "koliziona prstenasta galaksija", što je svrstava među najstarije u svemiru.

"Ovo je vrlo interesantan snimak kakav do sada nismo vidjeli. Izgleda i čudno, ali i poznato u isto vrijeme", rekao je vodeći istraživač dr Tjantjan Juan, iz australijskog Centra za astrofiziku.

Podaci o galaksiji dobijaju se na osnovu snimaka koji su napravljeni u opservatoriji na Havajima i NASA snimaka HABL teleskopa.

"Tanki disk je najvažnija komponenta spiralnih galaksija - prije nego što su se sastavile, galaksije su bile u neuređenom stanju, i nisu davale odraz spiralnog oblika. U slučaju ove prstenaste galaksije, gledamo u rani svemir u prošlost od 11 milijardi godina, u vrijeme kada su se tanki diskovi tek sastavljali", ispričao je profesor Kenet Frimen, koji je učestvovao u projektu dobijanja snimka galaksije u vidu "ogromne krofne".

Poređenja radi, disk našeg Mliječnog puta počeo je da se oblikuje prije oko devet milijardi godina.

Istraživači su na osnovu novih podataka zaključili da je sklapanje, odnosno formiranje diska u spiralnim galaksijama trajalo duže nego što se smatralo.