Ključna pitanja u ovom slučaju, na koja juče nismo dobili odgovor, jesu kako je i zašto dozvoljeno da radnik uvede djecu u krug betonare, odnosno da li je betonara bila propisano osigurana i primjenjuju li se adekvatne mjere zaštite na radu?!

"Federalna uprava za inspekcijske poslove nema nadležnost za vršenje inspekcijskog nadzora u betonarama koje proizvode više od 100 metara kubnih, kakav je slučaj i sa privrednim subjektom Nexe d.o.o. Sarajevo. Prema informacijama kojima raspolažemo, predmetni postupak je pokrenut od strane Tužilaštva KS i MUP-a KS", istakli su za "Nezavisne" u Upravi za inspekcijske poslove FBiH.

Tokom prošle godine na području FBiH u oblasti industrije na radnom mjestu je stradalo sedam radnika, a teško su povrijeđena 92.  U rudarstvu u ovom entitetu prošle godine život je izgubilo šest radnika, a 56 ih je teško povrijeđeno, podaci su Uprave za inspekcijske poslove FBiH.

"U FBiH još se primjenjuje Zakon o zaštiti na radu iz 1990. godine, što negativno utiče na efikasniji rad inspekcija u ovoj oblasti (zbog neadekvatnih kaznenih odredaba), a samim tim i na kvalitetnije provođenje mjera zaštite na radu kod pojedinih pravnih subjekata", ističu u federalnom inspektoratu.

Prošle godine 13 radnika izgubilo je život na radnom mjestu u RS, a 57 ih je teško povrijeđeno, podaci su Uprave za inspekcijske poslove RS. Od početka ove godine u RS dogodilo se 30 težih povreda na radu, ali nije bilo povreda sa smrtnim ishodom.

Kao najrizičnije djelatnosti izdvajaju se šumarstvo i drvna industrija, građevinarstvo i elektroprivreda u RS, te takođe šumarstvo i drvna industrija, te sektor obrade metala i rudarstvo u FBiH. 

Najčešće nepravilnosti kod poslodavaca su propusti u pogledu organizacije i sprovođenja mjera zaštite na radu, osposobljenosti radnika, propusti u pridržavanju i sprovođenju tehničkih normi zaštite na radu, te pristup neovlaštenih lica radnom okruženju.

Sa druge strane, Dragana Vrabičić, predsjednik Sindikata građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti RS, istakla je da Sindikat nije zadovoljan kontrolama inspektora, koji bi morali da više "češljaju" teren i oštrije kažnjavaju.

"Da li je nepoštivanje mjera zaštite na radu do poslodavca ili radnika, nije važno, bitno je sačuvati ljudske živote, a o tome treba da brinu poslodavac i inspekcija", istakla je ona.

Saša Trivić, potpredsjednik Unije poslodavaca RS, naglašava da u oblasti zaštite na radu u RS postoje problemi te da su za njih odgovorni svi - poslodavci i radnici, inspekcija i zakonodavac i da u tom lancu "nema nevinih".

"Kontrolne organe u ovom slučaju više zanima papirologija, da li poslodavac ima akt o procjeni rizika na radnom mjestu, nego stvarno stanje na terenu", istakao je Trivić.

On je dodao da je potpuno opravdano sankcionisati poslodavca za koga bude  utvrđeno da je odgovoran za stradanja na radnom mjestu.

"Međutim, imate slučajeva da radnici svjesno izbjegavaju da poštuju propise, ne nose zaštitnu opremu, niti se pridržavaju mjera opreza", istakao je Trivić.

Medicinska sestra umalo stradala

LJ.M., medicinska sestra u Domu zdravlja u Doboju, zamalo je smrtno stradala na svom radnom mjestu sterilišući medicinske instrumente.

Ona je strujni udar doživjela prokuvavajući medicinske instrumente na neispravnom rešou kineske proizvodnje.

Iz Doma zdravlja saopšteno je kako je zdravstveno zbrinuta te kako je ipak prošla bez težih povreda. Sporni uređaj izbačen je iz upotrebe.

Kazne od 150 do 15.000 KM u RS

U Inspektoratu RS su istakli da Zakon o zaštiti na radu RS propisuje kazne u rasponu od 1.000 KM do 15.000 KM za pravno lice (poslodavca), a za odgovorno licu u pravnom od 150 KM do 1.500 KM u slučaju nepoštivanja propisa u oblasti zaštite na radu.

"Prošle godine, pored 988 upravnih mjera i 199 prekršajnih naloga u iznosu od 272.730 KM, inspektori su poslodavcima izdali 17 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i tri krivične prijave", dodala je Makivićeva.