Šmit: Nećemo nametnuti zakon o državnoj imovini
Kristijan Šmit, koga Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika jer nije imenovan u skladu sa odlukom Savjeta bezbjednosti UN-a, rekao je nakon sjednice Savjeta za implementaciju mira (PIC) da ostaje snažna podrška pitanju državne imovine, ali da on neće biti taj koji će nametnuti taj zakon.
"Imao sam osjećaj da neki ovdje jedva čekaju da visoki predstavnik nametne rješenje kada je u pitanju ova tema, i moram vas razočarati, mi, ja, ne želimo nametati pravila, već pozivamo parlament BIH da uz našu pomoć radi na donošenju državnog zakona kojim će se regulisati pitanje državne imovine", poručio je Šmit.
Istakao je da je neprihvatljivo da investicije u BiH ne mogu u punom smislu izvedene zbog toga što, kako je rekao, nema provođenja odluka Ustavnog suda BiH i odgovarajućeg zakonodavstva.
"Bilo nam je drago vidjeti da Predsjedništvo BiH takođe radi i da smo imali inicijativu gospodina Komšića i Bećirovića i da smo imali nacrt zakona. Ne znam da li je taj zakon već stigao u Parlament BiH, ali bih pozvao sve u parlamentu, uključujući one koji imaju drugačije mišljenje da ipak sjednu i razgovaraju o ovoj temi (državna imovina) a mi ćemo sa svoje strane pružiti pomoć kako bi se rješenja mogla provesti i kako bismo bili sigurni da možemo osigurati jedno pozitivno okruženje kada je u pitanju ova tema", reako je Šmit.
PIC je, dodao je, razgovarao i o pitanju budžeta BiH, jer imaju utisak da na državnom nivou postoji namjera da se iscrpljuju državne institucije.
"Razgovarali smo o pojedinim institucijama, a pri tome mislim na institucije kulture. Znate da sam nedavno donio nalog da Savjet ministara BiH treba izaći sa prijedlogom kojim bi se riješilo ovo pitanje. Imali smo priliku da čujemo na PIC-u izlaganje ministarke Bošnjak, koja je dala neke ideje ali smo svjesni da je potrebno uraditi dosta posla", naglasio je Šmit.
Slučaj BHTV takođe je bio na dnevnom redu dvodnevne sjednice PIC-a, a u izvještaju Edina Forta, ministra transporta i komunikacija BiH izneseni su stavke poput slobode medija.
"Imali smo takođe izlaganje direktora Granične policije, koji je govorio o nedostatku zaposlenika, Pravilniku za graničnu policiju, a čuli smo godinu i po dana nije urađeno ništa po pitanju regulative radne snage, mislim da im nedostaje oko 1.500 ljudi. Bilo nam je drago čuti da je došlo do poboljšanja djelovanja FRONTEX-a, ali to nije rješenje za Graničnu policiju", poručio je Šmit.