Rođen je na Kipru u kneževskoj porodici i od djetinjstva je vaspitavan kao hrišćanin. Rano je ostao bez žene i djece, koji su preminuli pa je ostao sam.

Čuven je zbog milosrđa i blagočešća, a izabran je za patrijarha aleksandrijskog u vrijeme cara Ilarija. Crkvom je upravljao deset godina kao istinski pastir i čuvao je od neznabožaca i jeretika.

Bio je uzor krotkosti, milosrđa i čovjekoljublja i govorio je: “Ako želiš blagorodstva, ne traži ga u krvi nego u dobrodetelji, jer je to pravo blagorodstvo”.

Mislio je da Bog ne može poslušati njega ako on ne posluša i ne pomogne ubogima i nevoljnicima. Zabilježeno je i da se jednom patrijarh Jovan sjetio riječi Hristove: “ako prineseš dar svoj k oltaru i onde se opomeneš da brat tvoj ima nešto na te”, te se onda sjetio i da jedan od klirika tu u crkvi ima zlu volju na njega.

“On brzo ostavi svete darove, priđe tome kliriku, pade mu pred noge i zamoli za oproštaj. I tek kada se izmiri s tim čovekom, vrati se ka žrtveniku”.

Kada su Persijanci krenuli na Misir, sveti Jovan Milostivi je otplovio na Kipar, ali se razbolio i u svom rodnom mjestu na Kipru preminuo 620. godine. Njegove mošti prenijete su najprije u Carigrad, potom u Budimpeštu i najzad u Presburg.

Obilježavaju ga sve hrišćanske crkve i smatraju ga svecem dobrote, zbog čega se vjeruje da na današnji dan treba da budete milostivi prema svakom ko vam zatraži pomoć.

Ukoliko ste sa nekim u svađi, ili ljuti na nekoga ko vam je učinio nažao, oprostite. Vjeruje se da ko oprosti, vratiće mu se višestruko blagostanje i sreća, a da će otjerati iz vašeg života zlo i nesreću, prenosi ATV.