Ugovor je u ime Predsjedništva BiH potpisao tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Sulejman Tihić, a usvojila ga je Parlamentarna skupština BiH.

 

Prema članu XII ovog ugovora, BiH se obavezala da će preuzeti i primjenjivati pravnu stečevinu EU iz oblasti zaštite životne sredine. U članu XIV se spominje da se radi o Direktivi Savjeta EU 96/61/EC, ali se u ovom članu naglašava da će BiH nastojati primjenjivati ovu odredbu, iz čega se može zaključiti da ona nema pravnu snagu. Međutim, u članu XVI se eksplicitno spominju direktive s pravnom snagom 85/337/EC od 27. juna 1985. godine o procjeni efekata javnih i privatnih projekta na okolinu, s nekoliko dopuna koje su sve u ovom članu nabrojane. Sve se odnose na termocentrale i dozvoljene emisije koje se mogu ispuštati u vazduh. U članu XVII nalazi se odredba da će se ove odredbe primjenjivati samo na mrežnu energiju, iz čega se može zaključiti da se ne odnose na zagađenje iz privatnih objekata, poput porodičnih kuća i slično.

 

U pismu koje je Sekretarijat Energetske zajednice uputio BiH tokom prošlog saziva Savjeta ministara, naglašeno je da se radi o termocentralama Ugljevik i Tuzla, te da oba entiteta krše odredbe ovog ugovora, a koje su uvrštene i u domaće zakonodavstvo.

 

Primjera radi, prilikom izgradnje svake nove termocentrale moraju se preduzeti mjere da se uskladi ispuštanje sumpornog dioksida, prašine, oksida azota, ugljen-dioksida, kao i teških metala. Prema tvrdnjama Energetske zajednice, objekti u Ugljeviku i Tuzli nisu ispoštovali ove odredbe, iako su, kako navode, i entitetski sudovi presuđivali da se ove odredbe moraju ispoštovati jer su dio važećih zakona. 

 

U Ministarstvu industrije i rudarstva RS su nas uputili na Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinstvo i ekologiju RS, iz kojeg, nismo dobili odgovor.

 

Kako je "Nezavisnim" u petak rekao  Dirk Bušle, zamjenik sekretara i pravni savjetnik Energetske zajednice, preuzimanjem ovih obaveza BiH se pravno obavezala da će ispoštovati sve odredbe, te da je spremna na sankcije u slučaju da svoje obaveze ne ispuni kako je predviđeno ugovorom.

 

"Sve se svodi na pravno obavezujući ugovor iz 2006. godine koji su tadašnji bh. političari prilično lako i brzo potpisali jer su znali da će on stupiti na snagu tek nakon deset godina, odnosno nakon isteka njihovog mandata. Sada su ti ugovori na snazi i zato želimo poslati poruku da obaveze koje je BiH preuzela mora ispoštovati ili će biti posljedica", rekao je on. Dodao je da su dosadašnje sankcije prema BiH uvijek bile političke prirode, a da se sada razmišlja da prvi put budu sankcije finansijske prirode. Odluka o uvođenju i prirodi mjera je, kako nam je objasnio, na ministrima zemalja članica Energetske zajednice i Evropske komisije, čiji komesar takođe učestvuje u donošenju odluka, a očekuje se krajem ove godine. Bušle ja naglasio da će građani BiH moći tužiti državu zbog kršenja obaveza o čistijem vazduhu.

 

Srđan Todorović, direktor Fonda za zaštitu životne sredine RS, nam je u petak rekao da bi trebalo razmisliti da se neke od ovih odredaba olakšaju te da međunarodni partneri pomognu u implementaciji.

 

Kako su nam pojasnili izvori upućeni u ovu problematiku, entitetske institucije su se obratile državnim organima s napomenom da nisu učestvovale u donošenju odluke o preuzimanju ovih obaveza, a izvršavanje je palo njima na teret. Takođe, kako nam je rečeno, očekuje se da će BiH zatražiti dodatno vrijeme da ispoštuje ove odredbe, a zatražiće pomoć EU u finansiranju filtera i druge opreme za povećanje energetske efikasnosti.

 

"Moguće je da se odobri dodatno vrijeme, s tim da će biti praćena implementacija. Međutim, odluka je na ministrima EZ", rekli su nam naši izvori.