Kusturić u intrevjuu Srni navodi da će to bio višenamjenski helikopter, koji bi, osim medicinskih letova, bio korišten i za gašenje požara.

"Vlada Srpske donijela je odluku o nabavci višenamjenskog helikoptera koji će biti opremljen kompletnom najsavremenijom medicinskom opremom, ali i sa dizalicom i kukom da bi se pomoglo civilnom stanovništvu u elementarnim nepogodama. Imaće i opremu za gašenje požara, tako da ćemo proširiti zonu djelovanja", precizirao je Kusturić.

On očekuje da ova odluka bude realizovana polovinom sljedeće godine, a jedna od letjelica mogla bi određeni dio godine biti stacionirana u Hercegovini da bi se reagovalo brže na medicinske evakuacije ili neke druge hitne slučajeve spasavanja civilnog stanovništva.

"Let od Banjaluke do Trebinja traje sat i deset minuta. Iz Trebinja ima dosta evakuacija pacijenata za Beograd, a taj let traje oko sat vremena. To je neuporedivo sa kopnenim transportom", naglašava Kusturić.

Medicinski letovi uvedeni su 2014. godine, uveden je i sistem dežurstva 24 časa dnevno, a deset minuta nakon dobijanja poziva helikopter je spreman da poleti.

Kusturić naglašava da su ovi letovi besplatni za građane, jer doktor određuje da li je neophodan vazduhoplovni medicinski transport na osnovu zdravstvenog stanja pacijenta, a ne njegove platežne moći.

On navodi da je uglavnom riječ o infarktima, moždanim udarima, prelomima kičme i drugim slučajevima koji zahtijevaju hitnu intervenciju.

"Teško je isključiti emociju u tim trenucima, posebno kada transportujemo bebe. Svaki minut je bitan, a morate biti profesionalac, jer nekada složeniji vremenski uslovi ne dozvoljavaju realizaciju leta. Posada je veoma srećna što ima mogućnost da bar malim dijelom pomogne u spasavanju nečijeg života, a nezahvalno je da mi govorimo koliko smo života spasili ovim letovima", navodi Kusturić za Srnu.

Opravdanost medicinskih letova nije samo u "zlatnom satu", spasavanju života, već i u značajnom unapređenju zdravstvene zaštite u Srpskoj i uštedi sredstava fondova zdravstvenog i penzijsko-invalidskog osiguranja.

"Uštede se sastoje u činjenici da je kod svakog radno sposobnog stanovnika, kojem je zahvaljujući službi vazdušnog medicinskog transporta pružena pomoć na vrijeme, spriječena trajna invalidnost.

To u velikoj mjeri predstavlja uštedu u Fondu zdravstvenog osiguranja, u smislu troškova rehabilitacije, lijekova i slično, a da ne govorimo o prijevremenom penzionisanju", objašnjava Kusturić.

On napominje da je ovaj servis građana Republike Srpske vršio i medicinske transporte iz Federacije BiH, jer ne prave razliku između pacijenata.

Govoreći o problemima sa kojima se suočava Helikopterski servis, Kusturić navodi relativnu starost letjelica, čije je održavanje teško i skupo.

"Imamo tri operativna helikoptera, prosjek starosti je veći od 30 godina, ali sa ovim načinom održavanja i profesionalnim odnosom prema helikopterima funkcionišemo dobro. Napravili smo desetine hiljada letova i nikada se nije dogodio nijedan incident", navodi Kusturić.

Budžetom od 1,5 miliona KM uspješno isplaćuju plate za 15 zaposlenih, dnevnice, održavanje, gorivo i ostale troškove, što potvrđuju i uvijek pozitivni revizorski izvještaji bez primjedbi i preporuka.

Osim medicinskih evakuacija, Helikopterski servis je na usluzi Ministarstvu unutrašnjih poslova za specijalne operacije, zatim najvišim zvaničnicima Republike Srpske, kao i za pomoć civilnom stanovništvu u vanrednim situacijama.

Ovaj servis je 2010. godine za vrijeme poplava pomagao stanovništvu Srpske, kada je obavljeno 49 letova u spasavanju stanovništva, te prevozu značajnih količina hrane i lijekova, kao i 2014. godine kada je u samo šest dana izvedeno 196 letova i prevezeno 65 životno ugroženih pacijenata.

Usljed elementarnih nepogoda izazvanih snježnim padavinama 2012. godine, izvedene su letačke operacije dostavljanja lijekova i hrane na 222 lokacije, te 43 medicinske evakuacije.