Sveštenik Borislav Petrić poručuje da je važno da djeci vjeru prenosimo sopstvenim primjerom, a da predstojeće slave budu prilika za pomirenje.

U susret Svetoj Petki, koja se slavi 27. oktobra, i Svetom Luki, 31. oktobra, sveštenik Borislav Petrić, iz hrama Svetog Ilije u Mirijevu, govorio je o značaju krsne slave, očuvanju tradicije i njenom mjestu u savremenom životu, piše RTS.

Krsna slava povezuje pretke, sadašnje generacije i one koje dolaze, a njen značaj, kako ističe Petrić, često osećamo dublje nego što umijemo da ga objasnimo.

– Ona je čuvar jednog nasleđa koje je prije svega hrišćansko nasleđe, i to nasleđe je oblikovalo i nas kao narod – kaže sveštenik.

Zato je važno da deci veru prenosimo sopstvenim primjerom, a da običaji ne postanu važniji od njihovog smisla.

– Mnogo je važnije da čovjek koji slavi slavu, istinski u svom srcu i duši i u životu osjeća pripadnost crkvi Božijoj i da ima vjeru u Boga. I onda iz te vjere da sve gradi – ističe Petrić.Krsna slava je upisana na Uneskovu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa, a njena posebnost je u tome što je i danas živa tradicija koju Srbi čuvaju širom svijeta.

– Slava je jedina neprekinuta tradicija u Srba. I gotovo svi Srbi svuda, po raznim svjetskim meridijanima, slave slavu – kaže Petrić.

Suština slave nije u bogatoj trpezi

Duhovno bogatstvo, naglašava sveštenik, ne zavisi od materijalnog stanja, a slava ne bi trebalo da bude prilika za nadmetanje u hrani i piću.

– Biti bogat u hrišćanskom smislu riječi, u duhovnom smislu riječi, znači imati Boga – objašnjava on.

Umjesto da se opterećuju brojem gostiju i troškovima, domaćini bi trebalo da slavu proslave u skladu sa svojim mogućnostima. Petrić ukazuje da se ponekad za slavu podižu i krediti, a da se proslava iz porodičnog doma premješta u restorane i kafane.

– Ali treba da imamo jednu umjerenost u svemu, prvo u vjeri, a potom i u manifestacijama te vjere -poručuje sveštenik.

Mladima koji tek zasnivaju porodice savetuje da ne strahuju od toga kako će organizovati slavu. Dovoljno je početi od osnovnih slavskih obeležja – kolača, sveće, žita, vina i slavske ikone, a proslavu vremenom prilagođavati svojim mogućnostima.

Slava je prilika za pomirenje

Krsna slava može biti i povod da se obnove narušeni odnosi, da se pruži ruka pomirenja i da se zatraži oproštaj.

– I svaka poruka u crkvi jeste poruka mira. Mira, ljubavi i radosti za druge – kaže Petrić.

Prema njegovim riječima, slave koje dolaze prilika su da se pomirimo sa rođacima, komšijama i ljudima sa kojima smo se udaljili, ponekad i bez pravog razloga.

– I onda stanemo pred slavsku ikonu, pred tu jednu svetinju koja je zaista ogromna, pred slavsku svijeću, i shvatimo da su to sve nebitne stvari. I da zaista treba da ljudima praštamo i da tražimo od njih oproštaj -ističe sveštenik.

Kako sačuvati slavu daleko od zavičaja

Život u inostranstvu i drugačije porodične okolnosti ne moraju da budu prepreka očuvanju tradicije. Petrić naglašava da običaje treba prilagođavati vremenu i mestu u kojem živimo, bez insistiranja da se slava danas proslavlja na isti način kao u vreme naših predaka.

– Ne treba da insistiramo na tome da sada slavimo kao što su naši đedovi slavili, na primjer, jer oni su u jednom drugom vremenu živjeli – kaže on.

Važno je da želja za proslavljanjem slave ostane živa i da ona vernike, kad god je to moguće, približava crkvi.

Na kraju, Petrić poručuje da krsna slava treba da bude povod za zajedništvo i prevazilaženje razlika.

– Da crkva Hristova, a i mi kao verujući ljudi koji predstavljamo tu crkvu, ne samo sveštenici, nego i vjernici, budemo jedan most, pre svega pružena ruka, jedan način da pokušamo da uvijek svjedočimo mir Božiji i radost Božiju za sve nas – zaključio je sveštenik Borislav Petrić, prenosi RTS.