Ukoliko izmjene ovog zakona dobiju podršku i u Domu naroda (što je vrlo teško i sudeći prema glasanju u Predstavničkom domu sedam delegata će glasati za, a osam protiv), problem će biti obezbijediti novac za uvođenje novih tehnologija, a ukoliko se i to uradi, veliko je pitanje da li se za svega nekoliko mjeseci može okončati međunarodni tender za nabavku opreme koji mora biti raspisan.

"Da se ja pitam, bilo bi realno, ali znajući kako rade naše vlasti i Centralna izborna komisija, onda ne vjerujem. Nije bilo para za prozirne kutije, za šta je trebalo 120.000 KM, onda da ne pričamo o ovome. Od ovog izbornog ciklusa teško da će biti moguće jer ne vjerujem da će se neko potruditi da to sprovede", rekao je za "Nezavisne" Damir Bećirović, jedan od poslanika Predstavničkog doma parlamenta BiH, koji je i predložio izmjene u smjeru da se uvede skeniranje glasačkih listića i elektronska registracija birača.

Procedura u slučaju da Dom naroda parlamenta BiH kao i Predstavnički dom usvoje izmjene Izbornog zakona je takva da će prije svega biti potrebno u budžetu BiH pronaći oko 13 miliona KM, a nakon toga pripremiti i raspisati međunarodni tender sa rokom za dostavu ponuda od najmanje mjesec dana.

Ako se u obzir uzmu iskustva u BiH sa milionskim tenderima, gotovo je sigurno da će prije svega na tendersku dokumentaciju, a kasnije i na izbor dobavljača vrlo vjerovatno biti žalbe, čije rješavanje može trajati mjesecima.

"U budžetu za ovu godinu nisu planirana sredstva za te namjene", rekli su nam juče u Ministarstvu finansija i trezora BiH.

U Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH juče nisu mogli govoriti na temu da li je dovoljno vremena da se na ovim izborima, ukoliko to parlament usvoji, uvedu nove tehnologije u izborni proces.

"CIK podržava poboljšanje izbornog procesa i uvođenje novih tehnologija i niz aktivnosti smo imali tim povodom, od prezentacije opreme do izdavanja publikacija", rekli nam je Maksida Pirić, potparol CIK BiH.

Deklarativno u BiH se gotovo svi zalažu za poboljšanje izbornog procesa, posebno u dijelu kako bi se maksimalno smanjile manipulacije prilikom brojanja glasova i registracije birača. U slučaju da izmjene Izbornog zakona usvojene u Predstavničkom domu parlamenta BiH i zažive, birači bi se putem otiska prstiju evidentirali prije glasanja, a nakon što glasaju svoj listić bi provlačili kroz mašinu sličnu štampaču koja bi odmah evidentirala taj glas, a tek nakon toga listić ubacivali u glasačku kutiju.

To bi značilo da se odmah nakon zatvaranja biračkih mjesta znaju preliminarni rezultati izbora, a nakon što se ona zatvore, birački odbori bi ponovo ručno brojali glasove.

"Ukoliko postoje politička odgovornost i volja, to se može uvesti i na sljedećim izborima. Ne vidim zašto bi to nekome bio problem da se uvedu nove tehnolgije. Tačno je da treba međunarodni tender, ali postoji mogućnost i rentiranja te opreme od država koje je već imaju, a onda u budžetu obezbjediti novac da se to nabavi za sljedeće izbore", rekao je Vehid Šehić, politički analitičar i bivši predsjednik Centralne izborne komisije BiH.