Poskupljenja repromaterijala, goriva đubriva, neuređeno tržište i nezaštićena domaća proizvodnja ugrožavaju agrar, kaže ratar Boško Radić. Obrađuje osam hektara ali će, kaže, ove jeseni smanjiti površine pod pšenicom. 

- Zasijaću više uljanom repicom. Vidite i sami da nam se proizvodnja pšenice ne isplati. Ni prošlogodišnji rod nismo prodali. Skupa sjetva, jeftina žetva – upozorava Radić. 

Zabrinut je i Radiša Rikanović iz Brodca. Poljoprivrednike, tvrdi i ovaj ratar, očekuje teška i neizvjesna jesen. 

- Nikad nije bilo 600 kg merkantilne za 100 kg sjemenske pšenice. O ostalim troškovima da i ne govorim. Odreću se podsticaja za deklarisanu pšenicu i baciti na njivu ovu svoju. Nek bude, koliko bude. Ionako džaba radimo – kaže ovaj ugledni poljoprivrednik za portal InfoBijeljina.


 

S obzirom na brojne probleme koji prate proizvodnju, ni Perica Spasojević iz Dragaljevca još nije odlučio da li će i koliko zasijati ove jeseni.

- Prvi put, od kada se bavim poljoprivredom, uoči sjetve nisam obezbjedio sjemena i đubriva. Najprije ću samo uzorati i potanjirati oranice i ostaviti tako. A i to moram zbog plodoreda jer sam na većini parcela proizvodio par godina kukuruz – naglašava Spasojević. 

Poljoprivredne apoteke, ističe agornom Vanja Nestorović, dobro su snabdjevene.

- Za 100 kg sjemenske pšenice treba izdvojiti od 130 do 140 KM, a kombinovana mineralna đubriva su od 115 do 130 KM. Iako su cijene repromaterijala nešto jeftinije nego prošle godine, sjetva će biti skupa – kaže Nestorović za InfoBijeljinu. 

Strnim žitima na području Semberije, ove jeseni trebalo bi da bude zasijano oko 18.000 hektara. Najzastupljenija kultura, na oko 15.000 hektara je pšenica, a ostale površine biće pod ječmom, tritikaleom, uljanom repicom. 

Ratarima bar vrijeme ide na ruku. Nedavne padavine povećale su vlažnost oranica i omogućile predsjetvene radove. Za sjetvu svih kultura neophodno je dobro pripremiti zemljište, ali i primijeniti agortehniku, savjetuje i Radmila Nešković iz Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi, područne jedinice Bijeljina. Samo tako, naglašava, ratari mogu da računaju na dobre i kvalitetne prinose.

Pšenica je strateški važna za stanovništvo Srpske. Ministarstvo poljoprivrede Republike Srpske prošle godine povećalo je podsticaj sa 200 na 500 maraka po hektaru. I pojedine lokalne zajednice izdvajaju sredstva za podršku ratarstvu.

Poljoprivrednicima je obezbijeđeno i regresirano gorivo i regresirano sjeme domaćih sorti strnih žita po cijeni nižoj za 25 do 30 odsto od maloprodajne.