Kišni dani donijeli su probleme i glavobolju poljoprivrednicima, koji zbog mokrog zemljišta ne mogu ući u njive.

Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković kaže da je kišni period uslovio odgađanje početka pripreme parcela, pa kasni sjetva ranih kultura poput djeteline lucerke i povrća.

- Već kasnimo sa sjetvom, a prema prognozama narednih dana će uslijediti niske temperature, tako da opet moramo odgoditi sadnju povrtarskih kultura - kaže Marinković.

Predsjednik Udruženja povrtara RS Brane Mastalo kaže da su lani rani krompir i luk sijali oko 20. februara.

- Evo već je sredina marta, a na sjetvu i ne pomišljamo. Voda je natopila zemlju i sve da sada ugrije ne možemo odmah u njive, nego moramo čekati bar sedam dana. Najavili su nestabilan mart pa će po svemu sudeći sjetva povrća kasniti sigurno mjesec - rekao je Mastalo i dodao da ove godine ranog luka, kupusa i krompira praktično neće biti sa domaćih parcela.

Prema njegovim riječima, sve što poljoprivrednici posiju ući će u kasnu sjetvu jer je ranoj odavno bilo vrijeme.

- Rasad u plastenicima je za sada u dobrom stanju, ali ukoliko kišni period potraje, veliki problemi prijete rasadnicima kupusa. Paprika, paradajz i salata mogu čekati još petnaestak dana, ali s kupusom ćemo imati problem ako ga uskoro ne rasadimo. U gustim rasadima se pojavi bolest ako se kupus ne rasadi na vrijeme i biljka tada propada - pojašnjava Mastalo, navodeći da se zbog novonastale situacije zaradi mogu nadati samo vlasnici plastenika jer su jedino oni uspjeli da zasade povrće, koje bi ujedno moglo biti jedino na tržištu.

Poljoprivrednik iz Lijevča polja Duško Banjac kaže da svakodnevno sa komšijama gleda u nebo i moli Boga da padavine stanu kako bi otpočeo prehranu ozimih i sjetvu povrtarskih kultura. On ističe da će kiša smanjiti i prinose za 10 do 20 odsto.

- Najmanje mjesec ćemo kasniti sa sjetvom povrća, a problem je što ni Hercegovci još ništa nisu posijali pa će onda u deset-petnaest dana stići i njihov i naš krompir i luk. Zbog toga nećemo moći da plasiramo robu ili ćemo je morati prodavati budzašto - kaže Banjac i dodaje da je došlo vrijeme i za prehranu pšenice i ječma, ali je zbog vlažnosti zemljišta nemoguće ući traktorom u njive.

Ovih dana muku muče i voćari, koji već sada zasigurno znaju da će imati umanjene prinose zbog ranog cvjetanja i nemogućnosti izvođenja zaštitnih tretmana.

- Imaćemo posljedice i umanjen rod kruške, breskve, kajsije, trešnje, pa čak i šljive i nekih vrsta jabuke. Kiša otežava obavljanje tretmana zaštite - priča Dojčinović. 

Ističe da ih očekuje izuzetno skupa proizvodnja jer su primorani da ulože veliki novac u zaštitu zbog vegetacije koja je krenula 30 dana ranije.

- Nažalost, hemija sada mnogo ne pomaže. Potrebne su nam temperature od 12 do 15 stepeni Celzijusa kako bi se postigli rezultati - kaže Dojčinović i naglašava da je voćarstvo odavno na klimavim nogama, te ako i ove godine prinosi budu drastično umanjeni, mnogima ne gine propast proizvodnje.

Procjena sjetve

Prema procjeni Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, ove godine će u Srpskoj biti zasijano više od 152.000 hektara oranica.

- Pod kukuruzom će se naći oko 142.000 hektara, što je 15 odsto više nego lani. Pored kukuruza, u proljećnoj sjetvi zastupljena je i zob, koja će biti zasijana na oko 3.000 i industrijsko bilje na 7.155 hektara. Cijena sjetve kukuruza, prema procjenama, iznosiće oko 1.740 maraka po hektaru, što je za oko devet odsto manje nego lani - rekli su u Ministarstvu poljoprivrede.