Istakao je ovo u intervjuu za “Glas Srpske” ambasador BiH pri sjedištu OEBS-a u Beču Siniša Bencun, analizirajući preliminarne rezultate izbora, navodeći kako istraživačima ostaje da to detaljnije analiziraju.

 

- Možda bi Izetbegović sutra sjedio u Predsjedništvu BiH sa Borjanom Krišto i Željkom Cvijanović, da je ranije prihvatio dio paketa izbornih reformi koji se odnosio na tzv. legitimno predstavljane Hrvata. Ali o stepenu prelivanja glasova između ova tri kandidata možemo samo spekulisati, temeljnija analiza mogla bi dati jasnije trendove. Ovako je Komšić četvrti put u Predsjedništvu BiH, na sasvim legalan način jer Izborni zakon to omogućava, a da li je legitiman, znamo kako tumače različiti politički akteri. Prema mom razumijevanju i slova i duha Ustava i  Izbornog zakona, ideja je bila da svaki narod izabere svog predstavnika, jer govorimo o pozicijama paritetne podjele vlasti odnosno političke moći kakvo je Predsjedništvo. Rješenje bi svakako trebalo tražiti na tragu međunarodnih normi i standarda i davanja mogućnosti kandidature svakome, ali uz ugradnju mehanizama koje će prepoznati našu stvarnost i u praksi omogućiti da svaki konstitutivni narod dominantno utiče na izbor šefa države - istakao je Bencun.

 

 

BENCUN: Naši parlamentarni izbori su nešto složeniji za brojanje, a tu su i još neki nivoi koji se broje prije trke za parlament. Rokovi propisani zakonom su takvi da se konačni rezultati objavljuju tek mjesec dana nakon izbornog dana. Praksa pokazuje da ovi rokovi mogu biti i kraći, ali ne drastično. Naime, mnogi faktori su međuzavisni vremenski i funkcionalno i utiču u velikoj mjeri na dinamiku objedinjavanja i utvrđivanja rezultata. Nivoi vlasti koji se biraju, zatim kompleksnost izbornog sistema, ogroman broj partija, ali i kandidata na otvorenim listama, glasanje van BiH i na kraju sama izborna formula gdje mali broj glasova može da pogura neku stranku da pređe nizak cenzus od tri odsto, odnosno da se poremeti broj redovnih i kompenzacionih mandata, sve zajedno utiče na konačan rezultat. Uz to treba reći i da se za otvaranje žalbenog perioda čeka na utvrđivanje svih rezultata, a ne samo jedne utrke. U budućim reformama treba razmisliti da se za svaki nivo vlasti iznad opštinskog rezultati utvrđuju na nivou za koji se vrše izbori - npr. ne postoji razlog da se organizovanjem izbora za predsjednika i NSRS ne bavi Izborna komisija Republike Srpske.

 

 

BENCUN: Što se tiče proglašavanja pobjede u izbornoj noći mislim da je ona došla preuranjeno od strane PDP-a, jer su izašli sa podacima na bazi javljanja stranačkih aktivista sa 72 odsto prebrojanih biračkih mjesta i razlikom od oko svega 10.000 glasova, što je manje od dva odsto. Čak ni agencije koje veoma precizno rade procjenu rezultata na bazi relevantnog uzorka, ne izlaze sa nalazima javno kada je margina greške ispod dva odsto. Trebalo je sačekati objavu CIK-a ujutro i poštedjeti građane konfuzije. Nema razloga da CIK do narednih izbora svoju bazu za unošenje rezultata ne učini javno vidljivom u realnom vremenu, tako da svi mogu vidjeti trenutno stanje na bazi unesenih podataka. Takvu novinu uvela je skoro Crna Gora.

 

 

BENCUN: Broj nevažećih listića uvijek je jedna od glavnih tema svih izbora do sada. Međutim, uvijek treba posmatrati odvojeno broj nepopunjenih i pogrešno popunjenih nevažećih, jer su razlozi nastanka drugačije prirode, gdje se nepopunjenim listićima obično šalju i određene političke poruke. Npr. broj nevažećih listića često bude veći kod trke za člana Predsjedništva u jednonacionalnim naseljima koje, zbog izbornih pravila kakva jesu, nisu u prilici glasati za kandidata iz vlastitog naroda. Ali generalno udio nevažećih listića se kreće u okviru od pet do osam  procenata i na ovim i na ranijim izborima. Temeljnije provjere koje je na nekim ranijim izborima sprovodio CIK naredbama za ponovno brojanje, pokazale su da nije bilo indicija za poništavanje važećih glasova i pretvaranjem istih u nevažeće, a da bi se favorizovao neki kandidat. Recimo, 2010. naređeno je ponovno brojanje nevažećih listića kod trke za srpskog člana Predsjedništva BiH i nisu ustanovljene nepravilnosti koje su mogle značajno uticati na rezultat. Tada je broj nevažećih listića bio skoro deset odsto, ali se mora uzeti u obzir i to da dominantno bošnjačke partije nisu imale kandidata za tu trku, pa je to bila i svojevrsna reakcija njihovih birača u RS. Neodgovorno je kada neko zbroji sve nevažeće listiće za sedam utrka u BiH i kaže u javnosti da je na izborima bilo nekoliko stotina hiljada nevažećih listića, jer takvo nešto daje lažnu sliku i ide u prilog onima koji sumnju na rezultat kreiraju na bazi spekulacija i nepotpunih informacija.

 

 

BENCUN: Neminovno je potrebno uvesti nove tehnologije u izborni proces, ali više kao kontrolni faktor postojećim procesima, a ne kao zamjenski. Na primjer, skeniranje glasačkih listića prilikom ubacivanja listića u glasačku kutiju može biti kontrolni mehanizam za ručno brojanje ukoliko ima odstupanja. Međutim, sa elektronskim glasanjem treba biti oprezan, jer su i mnogo razvijenije zemlje odustale od takvih alata jer su budile nepovjerenje birača u rezultate, npr. neke njemačke pokrajine. Sjetimo se samo izbora u SAD i optužbi za hakerske napade, itd. Mislim da bi kod nas u već nepovjerljivom ambijentu takva inovacija unijela još više sumnji u rezultate. Takođe, trebalo bi uporediti i cijenu svakog mehanizma u odnosu na ono što se dobija.

 

 

BENCUN: Za ove izbore pozvali smo preko 300 posmatrača OEBS-a. Generalna ocjena njihovog tima bila je da su izbori dobro organizovani sa širokom ponudom političkih partija i kandidata, a kampanja se odvijala u takmičarskom duhu sa poštivanjem osnovnih sloboda udruživanja, okupljanja i izražavanja, ali uz izostanak dobrih debata. Navodi se i da su neuspjele reforme, izborne ali i neke druge, doprinijele retorici podjela i negativnom ambijentu u kojem su se izbori odvijali. Izborni dan je ocijenjen kao miran uz poštivanje procedura glasanja, uz opasku na često ugrožavanje tajnosti glasanja zbog načina postavljana kabina za glasanje. 

 

 

 

BENCUN: Spoljna politika u principu jeste ogledalo odnosa na unutrašnjem planu. Dok se ne srede odnosi među ključnim partnerima u vlasti, BiH će za većinu spoljnopolitičkih pitanja imati tri pravca, a ne jedan.

 

I na zakonskom i strateškom planu BiH nema odgovarajuće akte skorijeg datuma koji bi bolje uredili ovu oblast, pa se ostavlja mnogo prostora za lične manevre.

 

To se ogleda i kod sada aktuelne globalne krize. Npr, iako BiH nije zauzela nikakav stav u pogledu rata u Ukrajini i uvođenja sankcija Ruskoj Federaciji, zavisno od toga ko je ambasador, BiH se pridružuje ili ne pridružuje stavovima EU u tom pogledu. MIP BiH sa mrežom DKP-a trebalo bi da sprovodi politike koje su usaglašene na nivou Predsjedništva BiH i na toj sinhronizaciji trebaće raditi naredni sastav Savjeta ministara i Predsjedništva BiH.