Potpuno suprotstavljeni stavovi o Zakonu o radu epilog su niza javnih rasprava o njegovim dobrim i lošima stranama obavljenih širom Srpske, a posljednja je održana u petak u zgradi Vlade RS. U Vladi kao trećem članu Ekonomsko-socijalnog savjeta u petak se nisu izjašnjavali o stavovima sindikalaca i poslodavaca i efektima koje je donio novi zakon.

Predsjednica Saveza sindikata RS Ranka Mišić kazala je da se pokazalo da su bili apsolutno u pravu kada su govorili da treba usvojiti novi zakon o radu.

- Analiza primjene Zakona o radu pokazala je da zakon nije dobar i da mora biti mijenjan, a situacija nije daleko od toga ni da se ide na donošenje novog zakona o radu. Analiza je trebalo da bude urađena na starom zakonu i da je to učinjeno prije donošenja novog imali bismo sada drugu priču. Rezime Saveza sindikata, nakon sprovedenih rasprava, je da Zakon o radu mora jasno definisati pitanje kolektivnog pregovaranja. Kolektivni ugovor ne može biti izjednačen sa pravilnikom o radu. Sva ostala prava radnika moraju biti definisana precizno u skladu s konvencijama i praksom u okruženju. Pitanje otpuštanja i zasnivanja radnog odnosa je oblast koja takođe mora biti precizirana - naglasila je Mišićeva i dodala da je poslije javnih rasprava idući korak na Ekonomsko-socijalnom savjetu RS da imenuje ekspertsku radnu grupu koja će sve analizirati.

Direktor Unije udruženja poslodavaca RS Saša Aćić rekao je da trenutno radni odnosi nisu u fokusu i da poslovna zajednica ima druge prioritete.

- Problemi u vezi sa tržištem rada i loši demografski uticaji na pad ponude radne snage su za nas, u ovom trenutku, veći prioriteti. U svakom slučaju, stojimo na raspolaganju za dalje diskusije i unapređenje radnog zakonodavstva - istakao je Aćić.

On smatra da u skorije vrijeme neće doći do izmjena i dopuna Zakona o radu.

- Izmjene nisu planirane ni programom rada Vlade i Narodne skupštine RS. Očekujem da o tome bude riječi krajem 2018. ili početkom 2019. godine - rekao je Aćić.

Poslodavci su se osim analizom primjene Zakona o radu bavili i pitanjem najniže plate i formiranjem liste prijedloga koje će uputiti Vladi kako bi ih uvrstila u program ekonomskih reformi za period 2018-2021. godina.

- Ekonomski pokazatelji ne opravdavaju da najniža plata bude povećana sa 395 na 405 maraka. To ne znači da smo mi protiv povećanja minimalca. Povećali bismo najnižu platu i u većem iznosu da za to imamo mogućnosti - kazao je predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Dragutin Škrebić.

Upravo zbog nepovoljnog položaja u kojem se nalaze, ističe Škrebić, poslodavci će ponovo od Vlade tražiti da smanji javnu potrošnju i oporezivanje rada i izmijeni Zakon o dječijoj zaštiti.

- Na taj način možemo ispuniti uslove da minimalna plata raste u većem procentu. Nećemo odustati od onoga što nam je obećano, a jedno od tih obećanja je i izmjena Zakona o dječijoj zaštiti. Insistiraćemo da odsustvo sa posla tokom porodiljskog bolovanja plaća Vlada u bruto iznosu, jer ona treba da brine o natalitetnoj politici, a ne poslodavci - naveo je Škrebić.

Najniža plata biće glavna tema sjednice Ekonomsko-socijalnog savjeta RS zakazane za 19. oktobar. Rok za određivanje minimalca je kraj godine.

Savanović za sitne korekcije

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS Milenko Savanović rekao je ranije da je cilj javnih rasprava da se vidi koji su nedostaci uočeni u primjeni Zakona o radu.

- Ako bude procijenjeno da određenu odredbu u zakonu treba mijenjati i da u praksi nije pokazala punu efikasnost, onda postoji spremnost da to korigujemo - istakao je Savanović.