Istakao je to juče ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske Boris Pašalić nakon sjednice Vlade RS na kojoj je usvojena informacija o proljećnoj sjetvi. Pašalić je rekao da će najviše površina, odnosno 142.000 hektara biti zasijano ratarskim kulturama, a procijenjena vrijednost proizvodnje je 337 miliona KM.

 

Od ratarskih kultura, prema njegovim riječima, dominiraće kukuruz, koji je planiran da bude zasijan na površini do 136.000 hektara, sa očekivanim prinosom od šest tona po hektaru i očekivanom vrijednošću proizvodnje od 330 miliona KM.

 

- Industrijskim biljem, za koje su kreirane mjere podrške, biće zasijano 8.500 hektara, od čega sojom 4.500 hektara, suncokretom oko 700 hektara, uljanom repicom oko 2.500 hektara i duvanom oko 900 hektara - kazao je Pašalić. Dodao je da će povrćem biti zasijano oko 18.000 hektara, što je u rangu višegodišnjeg prosjeka, sa dominantnom kulturom krompirom, koji će biti zasijan na 8.600 hektara i očekivanom proizvodnjom od 94 miliona KM.

 

- Troškovi proljećne sjetve će biti do 20 odsto veći zbog rasta cijena đubriva, dok je cijena sjemena ostala u rangu od prošle godine - rekao je Pašalić.

 

On je naglasio da se redovno isplaćuju podsticaji za poljoprivrednike, da su obezbijeđena sredstva za kapitalne investicije, kao i pet miliona KM za regresirani dizel od 100 litara po hektaru, a sufinansira se i sa 50 odsto nabavka sjemena domaćih hibrida kukuruza i sorti drugih kultura.

 

- Imamo i dodatna sredstva za podršku sjetvi industrijskih kultura od 200 KM po hektaru, što daje dobre rezultate jer rastu zasijane površine pod sojom i uljanom repicom. Planirani su i nešto veći iznosi za organsku proizvodnju od 600 KM po hektaru i 600 KM po grlu, te uobičajene mjere u vezi sa namjenskim sredstvima Investiciono-razvojne banke - kazao je Pašalić.

 

Poljoprivrednici kažu da im trenutno poteškoće prave vremenski uslovi, zbog čega sa početkom sjetve uglavnom svi čekaju. Jedan od njih je Duško Petrović iz Bijeljine, koji i ove godine planira da zasije deset hektara kukuruza.

 

- Đubrivo, sjemena i nešto hemije sam već nabavio, još samo da se vrijeme proljepša pa da možemo izaći na njivu, jer je zimska brazda zatvorena radi vlage. Do sada nam je Vaskrs određivao početak sjetve, a s obzirom na to da je ove godine u maju, mogli bi se i radovi na njivi odužiti - kazao je Petrović.

 

 

Boris Pašalić je podsjetio da je u jesenjoj sjetvi ozimih kultura prošle godine zasijano oko 65.000 hektara. Od toga, dodao je Pašalić, dominira pšenica zasijana na 41.000 hektara, što je u rangu višegodišnjeg prosjeka.