Na kvalitetnijem zemljištu, od prve do treće klase, na kojem su odrađene sve agrotehničke mjere, a sjetva obavljena u optimalnom agro-roku, od 1. do 15. oktobra, usjevi su u dobroj kondiciji, kažu semberski ratari. Kasnu jesen i početak zime ocjenjuju kao vrlo povoljnu za ratarenje.

- Sve što je rađeno u roku, u frišku zemlju, danas se ore, sutra sije, sve je taman kako treba. Nešto što je sijano 30. oktobra tek je niklo. Posijao sam  2O- ak hektara, za sad nije loše, a na kraju vidjećemo sve. Nijedna godina nije ista. Ali mi raditi moramo i nadati se najboljem - kaže poljoprivrednik Sreten Ivanović iz Amajlija.

Prema riječima stručnjaka, usjevi zasijani do 15. oktobra u dobroj su kondiciji jer su imali povoljne uslove za klijanje i nicanje i u fazi su razvoja od 2 do 3 lista do početka bokorenja.  

– Biljke koje su zasijane kasnije, čekale su povoljne uslove pa je sjeme stajalo u zemljištu. Tako da imamo na parcelama različito i neujednačeno nicanje, ali to ne bi trebalo da se odrazi na prinos. Sve zavisi od vremenskih uslova do kraja vegetacije. Imali smo često usjeve koji nisu nicali ni do proljeća zbog hladnog perioda, pa smo opet imali zadovoljavajuće prinose. Najvažnije da je urađena dobra predsjetvena priprema, da je unijeto dovoljno đubriva i zasijano deklarisano sjeme. To su sve preduslovi za dobru žetvu – kaže Radmila Nešković iz Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi.

Ovih dana temperature nisu značajno padale ispod nule, a nije bilo ni jačih mrazeva. Golomrazica bez snijega opasna je za usjeve.

- Prethodnih godina imali smo blage zime i nije bilo problema. Pšenica je otporna na temperature do minus 15 stepeni, ali u tom slučaju poželjan je snježni pokrivač kao izolator - kaže Radmila za portal InfoBijeljina.

Zbog hladnog vremena slabija je aktivnost štetnih insekata, ali ratari moraju da obrate pažnju na zaštitu usjeva od glodara. Padavine su omogućile da se obavi duboko jesenje oranje koje se preporučuje na svim parcelama, osim na nagibima zbog erozije. Ratari su tom prilikom zaorali kombinovano mineralno đubrivo sa manjim procentom azota da bi proljećni usjevi imali dovoljno hraniva. 

Poljoprivreda je "fabrika pod otvorenim nebom" pa su ratari svjesni da rod i kvalitet prinosa zavise od mnogih faktora.

Važno je preduzeti sve agrotehničke mjere i primjeniti savjete stručnjaka, a iako su ulaganja značajna, a poskupljenja iz godine u godinu veća, zahvaljujući podsticajima Vlade i resornog ministarstva od 500 KM po hektaru i regresiranom gorivu, ova proizvodnja opstaje.

Ove jeseni u Semberiji zasijano je 18.080 hektara, od čega najviše pšenicom oko 15.000 hektara, ječmom 2.200 hektara, a ostalo uljanom repicom i tritikalijama.