Mnoge parcele su zasijane u posljednjih desetak dana ili se tek pripremaju.

Uslovi za sjetvu nezapamćeno teški. Zemljište suvo pa se drljačama i tanjiračama moralo više puta prelaziti preko oranica da bi se dobio rastresit sjetveni sloj.

Drago Tomić iz Amajlija posijao je oko 350 dunuma pšenicom.

 

"Sjetvu sam završio ali znam da ima dosta poljoprivrednika koji nisu uspjeli. Bitan je kvalitet zemljišta, a mora se imati i dobra mehanizacija. Sad je nadati se rodnoj godini, redovnim podsticajima ali i dobroj cijeni hljebnog žita. Nažalost iz godine u godinu imamo skupu sjetvu, jeftinu žetvu", kaže za InfoBijeljina ovaj ugledni semberski poljoprivrednik.

 

Oni koji su uspjeli da zasiju oranice, bore sa biljnim bolestima i insektima. U ponikloj pšenici i ječmu zasijanim prije mjesec dana uočene su lisne vaši i cikade koje mogu da prenesu štetne viruse i dovedu do kržljavosti i žutila pšenice.

Neophodno je odmah reagovati, upozoravaju agronomi. Kiša koja je pala ovih dana pospješiće nicanje i razvijanje tek zasijanog hljebnog ŽITA.

 

Zbog skupe sjetve neki ratari ove jeseni izostavili su đubrenje u predsjetvenoj pripremi. Strajnjak nije zamjena za mineralna đubriva bez kojih se ne može očekivati dobar prinos. Kalkulisati se može samo uz analizu zemljišta koja je besplatna.

Pomoćnik ministra za poljoprivredu Saša Lalić podsjeća da je iz agraranog budžeta ove godine za tu mjeru planirano oko 150.000 maraka a biće uzeto oko 1500 uzoraka.

 

"Naši proizvođači mogu besplatno uraditi analizu i dobiti preporuke stručnjaka o tome kako da poboljšaju i oplemene svoje zemljište. Cilj nam je da povećamo prinose i kvalitet roda", kaže Lalić.

 

Nadležni preduzimaju sve da bi se proizvelo dovoljno hrane i obezbijedila prehrambena sigurnost stanovništva.

 

Ministarstvo poljoprivrede Republike Srpske prošle godine povećalo je podsticaj za proizvodnju pšenice sa 300 na 500 maraka po hektaru. 

 

I pojedine lokalne zajednice, kao Grad Bijeljina, izdvajaju sredstva za podršku ratarstvu.