Sjetva ranog kupusa, koji je najotporniji na hladnoću, počela je polovinom decembra i biće završena do kraja mjeseca, a krajem januara počeće sjetva paprike. Zdrav i kvalitetan rasad ranog povrća temelj je za uspješnu i rodnu sezonu. Aco Živanović iz Crnjelova proizvodi rasad za vlastite potrebe, ali i za tržište.

- Ja radim na nekih hiljadu i dvjesto metara kvadratnih proizvodnju rasada. Nekih 6, 7 hektara povrća, nešto u plastenicima, nešto na otvorenom, paprika i krastavac, dok paradajz nešto manje radim. Većina smanjuje površine pod kulturama koje traže više radne snage. Prvo ćemo kupus, pa papriku, paradajz, dok krastavac poslednji sijemo jer najbrže raste i najbrže stigne – pojašnjava Živanović za portal InfoBijeljina. 

Cijene repromaterijala su, kaže skoro iste kao lani, pa ni cijene rasada neće biti povećane. Potražnja iz godine u godinu raste. Velika pažnja posvećuje se sprečavanju bolesti i suzbijanju insekata. Sve više povrtara umjesto hemijskih tretmana koristi biološke mjere zaštite.

- Ove godine kompletnu proizvodnju idem sa biološkom zaštitom od insekata, kreće se odmah od rasada, da bi se što manje koristili hemijski preparati koji su skupi, a više ne daju efekte. Prošle godine zaštitio sam rogu papriku sa predatorima. Dosta dobro se pokazalo, nismo radili tretmane nikako, a bilo je dobro – ističe Živanović.

Za uspješnu rasadničku proizvodnju stručnjaci preporučuju izbor kvalitetnog sjemena i supstrata, obogaćenog mikroorganizmima radi ishrane biljaka u toku cijelog rasadničkog perioda.

- Sjemenske robe ima dovoljno, tako da se poljoprivredni proizvođači pripremaju za proizvodnju rasada. Apelovao bih da izvrše dezinfekciju prostora u kojem obavljaju proizvodnju rasada i najobičniji preparati na bazi bakra su sasvim dovoljni, da odaberu hibride, odnosno sorte koje odgovaraju našim uslovima, sjetvene supstrate koji brže otpuštaju vlagu, jer prevelika količina vlage dovodi do različitih oboljenja – savjetuje inženjer poljoprivrede u poljoprivrednoj apoteci Srđan Samardžija.

Rani kupus manje je zahtjevan u odnosu na papriku i paradajz, za čije je klijanje neophodna temperatura od 25 do 30 stepeni.

- Povrtari ne bi trebalo da kreću rano da bi izbjegli neujednačene temperature koje izazivaju zastoj u nicanju i porastu. Sve se to u sezoni odrazi na prinos. Kad je kvalitetan rasad, dobri su i rezultati proizvodnje. Optimalno vrijeme za sjetvu toploljubivih biljaka je iza 20 januara. Nema potrebe da žure, sve će biljka nadoknaditi i stići, jer se dan produžava i neće ništa izgubiti u ciklusu proizvodnje - rekao je Samardžija za InfoBijeljinu.

Poljoprivredne apoteke dobro su snabdjevene. Cijene sjemena u odnosu na lani veće su za oko 5 odsto, a azotnih đubriva do 10 odsto.

- Cijene sjemena i đubriva su u blagom porastu, što je posljedica svjetskih dešavanja, na koje mi nažalost ne možemo da utičemo. Poskupljenje đubriva imali smo i proteklih godina. Kako se približavamo proljetnoj sjetvi to je uočljivo - kaže ovaj inženjer poljoprivrede.

Poljoprivredne apoteke nabavile su i dovoljne količine sjemenskog ranog krompira čija sadnja počinje krajem februara, početkom marta. Rana proizvodnja povrća je najisplativija, pa povrtari ne štede na ulaganjima da bi bila što uspješnija, a time i prvi prihod u ovoj godini osiguran.