Zbog učestalog hemijskog tretiranja trips je postao otporan na dejstvo insekticida, tako da je hemijska zaštita iz sezone u sezonu davala slabije rezultate, pa je proizvodnja ovog povrća dovedena u pitanje. U borbi sa ovom štetočinom koja može da ošteti plodove i do 40 odsto zbog čega gube tržišnu vrijednost, najefikasniji su slažu se i povrtari i stručnjaci, korisni insekti - predatori.

U plastenicima Mladena Gligića iz Donjeg Crnjelova kod Bijeljine povrće se ne tretira hemijskim preparatima, već se koriste biološke mjere zaštite koje podrazumijevaju veća početna ulaganja, ali je krajnja dobit veća u odnosu na konvencionalnu proizvodnju. 

- Zbog sve lošijeg kvaliteta prinosa počeo sam da smanjujem površine pod paprikom. A onda sam saznao za insekte predatore. Najprije sam ubacio na 1.000 kvadrata i rezultati su bili odlični. Oko 80 odsto biljaka odbranjeno je od tripsa -  kaže povrtar za portal InfoBijeljina. 

Paprika u Mladenovim plastenicima sada se ne tretira, a prije dvije godine hemijska sredstva primjenjivao je svaki peti dan.

 

- Predatori kao grinja svinski uništavaju trips, ali borimo se i sa lisnom vaši, kukuruznim plamencom. I za njih imaju predatori, ali to nam se za sada ne isplati. Cijena predatora za ovaj jedan objekat od 100 kvadrata je 88 maraka. To je veliki izdatak u startu, ali kad se na kraju sabere, samo smo na dobitku. U odnosu na hemijsko tretiranje ovaj vid zaštite ima velike prednosti, nema karence pa se branje bukvalno može vršiti svakodnevno čim prispije rod, dobijate zdrav plod i više roda prve klase. Mi proizvodimo povrće na površini od 20.000 do 40.000 kvadrata pa onda vam je jasno kolika je to ušteda i u sredstvima za hemijsku zaštitu, a i u vremenu koje smo gubili da obavimo  prskanje - kaže Gligić. 

Biološka zaštita je budućnost proizvodnje. Za sada desetak semberskih proizvođača štiti povrće na ovaj način. Mladen se nada da će ih u budućnosti biti više, što bi uticalo i na troškove unošenja predatora koji nisu zanemarljivi na velikim površinama.