Semberski poljoprivrednici očajni, ni navodnjavanje ne pomaže mnogo: Suša obara prinose povrća do 50 odsto
Ekstremno visoke temperature, koje posljednjih nedjelja nisu poštedjele ni Semberiju, ugrozile su sve poljoprivredne kulture. Najugroženije je ipak povrće koje je zasađeno na oko 4.000 hektara, od čega je 300 hektara pod plastenicima.
Prinos ovogodišnjeg roda će, zbog suše procjenjuje se, biti smanjeni od 30 do 50 odsto. Budući da meteorolozi najavljuju da će ovo područje i narednih dana biti zahvaćeno toplotnim talasom, sa temperaturama od 30 do 40 stepeni C, štete će, strahuju povrtari, biti i veće. Stručnjaci apeluju na proizvođače da primjene sve agrotehničke mjere kako bi sačuvali prinose.
Porodica Kojić u Crnjelovu na osam dunuma pod plastenicima proizvodi papriku, paradajiz i krastavac. Imaju sisteme za navodnjavanje ali, kažu, ni oni ne pomažu mnogo.
- Ovakvo vrijeme je stresno za biljke. Ne razvijaju se, ne napreduju, jednostavno preživljavaju. Ono što uspijemo sačuvati, lošijeg je kvaliteta. Visoke temperature nepodnošljive su i za nas koji radimo u plastenicima. Ustajemo oko 4 ujutro i nekako se izdrži do podne. Što do tada uradimo, uradili smo. Problem nam je i nedostatak radnika. Sve je manje onih koji žele da rade u poljoprivredi i to su uglavnom, ljudi stariji od 50 godina, kojima ovo vrijeme ugrožava zdravlje. Ako se sušni period nastavi, sezona nam neće pokriti ni uloženo. Već imamo ozbiljne gubitke. Iz godine u godinu sve je gore - kaže ugledni semberski povrtar za portal InfoBijeljina.
Proizvodnju na otvorenom još je teže sačuvati. U domaćinstvu Đokića bere se lubenica sa oko 50 dunuma.
- Pogore sve. Da bismo sačuvali morali smo lubenicu zasjenjivati i pokrivati slamom i sijenom. Lubenica koja požuti, ne može se prodati. I plastenike sa paprikom smo pokrili mrežama. A zaljevamo neprekidno. I dan i noć 6 motorase ne gase. Samo gorivo nas košta 150 KM dnevno. To poskupljuje troškove proizvodnje, ali bez navodnjavanja ne bismo imali ništa - kaže Cviko Đokić iz Crnjelova.
Agronom Vanja Nestorović kaže da najveći problem povrtarima predstavljaju trips u paprici i grinja u vrežastim kulturama.
- Ovakvo suvo i toplo vrijeme idealno je za razvoj biljnih bolesti i insekata. Naročito su ugroženi lubenica, krastavac, a uočena je i grinja u drugom povrću. Zasjena, redovno zalivanje i upotreba biostimulatora i aminokiselina, te zaštita od insekata, neke su od mjera koje proizvođači moraju preduzeti - savjetuje Nestorović.
Semberski povrtari apeluju na nadležne da ograniče uvoz povrća u sezoni i spriječe nelojalnu konkurenciju. Zaštita domaće proizvodnje pomogla bi da im barem djelimično smanje gubitke izazvane i tropskim temperaturama.
