Strna žita su u dobrom stanju, nisu pretrpjela štetu od golomrazice, žućenje vršnih dijelova listova ječma, koji je osjetljiviji na niske temperature, nije alarmantno. Prihrana je "infuzija" od koje zavisi prinos, a samim tim i zarada. Da bi imali 8 - 10 tona hljebnog žita po hektaru, ratari neće štediti - bez ulaganja nema ni dobiti.

- Jedino što nas može održati je prinos, a cijena je nešto drugo. Ako ne budemo imali prinos i ako bude cijena loša, onda je vrlo upitna naša zarada, naše postojanje i naša proizvodnja. Na nekim površinama već sam obavio prihranu ureom, to je visoko koncentrisano azotno đubrivo i s njom mora čovjek da bude jako oprezan. Podijeljena su mišljenja o njenoj upotrebi u proljećnoj prihrani, ali mi hrabriji pokušavamo i na neki način uspijevamo da s njom prihranimo usjeve i da ostvarimo tu razliku koja se poslije odrazi na kvalitet i prinos. Planiram prihranu pšenice u tri doze. Vrijeme je takvo kakvo je, poslije zime i snijega može naglo da se promijeni klima. Mi smo prisiljeni da blagovremeno intervenišemo - pojašnjava poljoprivrednik Nikola Aleksić iz Golog Brda kod Bijeljine.

Radi uštede je, kaže, ranije obezbijedio đubrivo za dvije prihrane pšenice na 12 hektara, što ga je koštalo 4.200 maraka.

- Kako se sezona primiče tako cijena azotnih đubriva raste, tako da je svake naredne nedjelje nova cijena. Mi smo se rukovodili time i dogovorili smo se na kućnom savjetu da to malo preduhitrimo, pa da idemo sa ranijom kupovinom potrebnih količina. Ne možemo očekivati dobre prinose bez uloženih sredstava - rekao je Aleksić za portal InfoBijeljina.

Cijena azotnih đubriva je u porastu - 100 kilograma UREE košta od 110 - 112 maraka, KAN-a 82 - 86 maraka, a AN-a od 104 - 105 maraka. Stručnjaci preporučuju prihranu usjeva na osnovu analize zemljišta na sadržaj azota. N- min metoda je siguran pokazatelj za optimalne količine đubriva. U jesen, u samom nicanju do ulaska u zimu pšenica treba da ima između 45 i 60 kg dostupnog azota u površinskom sloju da bi se dobro ukorijenila.

- Ako hoćemo prinos od osam tona moramo imati najmanje 160 kilograma datog azota po ha, s tim da ostavimo nekih 40-ak da bude u zemljištu, znači bruto treba da bude 200 kg. Neko će se iznenaditi, ali to su moderne sorte i one zahtjevaju tolike količine. Svako ko ima njivu 5 - 6 ha treba da uradi N- min metodu koja košta 50 - 60 maraka. Nekoliko kilograma azota košta više. Vrlo je bitno da li ste dali više ili manje 10 kilograma đubriva u smislu postizanja optimuma. Ako ste dali manje, imaćete manji prinos i lošiji kvalitet, ako ste dali više imaćete opet problem sa kvalitetom, polijeganjem, osjetljivošću na bolesti, manja tolerancija na stresne uslove kao što je suša itd. Tako da preporučujem farmerima da rade N - min metodu. Institut u Banjaluci ima precizne aparate i kod njih to bude urađeno jako brzo i kvalitetno - ističe inženjer poljoprivrede Stevan Mesarović.

Osim količina, mora se voditi računa i o izboru đubriva. Čista urea nije poželjna za prihranu u površinskoj aplikaciji jer pri povećanju temperature isparava u amonijak, preporučuje se urea sa sumporom.

Pravi momenat za prvu prihranu je od 25. februara pa do početka marta kada su temperature nekoliko dana pet, a potom deset stepeni.

- Ako nemamo N-min metodu pogledamo kakvo je stanje usjeva i prva prihrana ne treba da bude manja od 40 kilograma azota po hektaru, ni veća od 65, to je znači neka mjera, za rodnije sorte u boljoj kondiciji možemo ići preko 65, a za one standardne uobičajeno 40, 45 - 50 azota po ha - dodaje Mesarović.

Strna žita imaju dobru perspektivu, ako se obrati pažnja na obradu i ishranu. U zemljištu nedostaje sve više organske materije, a izazov su i klimatske promjene. Stručnjaci upozoravaju da će poljoprivrednici do 2035. morati da imaju vrhunsko odvodnjavanje, jer će kiše padati u kratkom periodu i ekstremnim količinama, a zbog suše na parcelama pod strnim žitima biće neophodno navodnjavanje.