Kukuruzom u Semberiji je zasijano 26.000 hektara. Tropske temperature, praćene nedostatkom padavina, uzimaju danak na ovoj žitarici.
U zavisnosti od kvaliteta zemljišta, vremena sjetve, izbora hibrida i primijenjene agrotehnike stanje je šaroliko. Dok na nekim njivama, naročito uz rijeke, usjevi još odolijevaju suši, na zemljištu lošijeg kvaliteta procjenjuje se da će šteta biti od 50 do 70 odsto.
Na šljunkovitom zemljištu, gdje nije moguće zalivanje, uprkos primijenjenim agrotehničkim mjerama, ratari neće ubrati ni 30 odsto planiranog roda. Nedostatak padavina i tropske temperature zaustavile su razvoj i onemogućile nalivanje zrna.
Ratar Boško Radić pod kukuruzom ima osam hektara. Iako je primjenio sve agtotehničke mjere, prinosi će biti drastično umanjeni.
„U dobrim godinama na ovim oranicama imam od osam do 10 tona po hektaru. Sad ne znam da li ću imati trećinu tog prinosa. Nisam navodnjavao jer ove parcele nemaju mogućnosti za to“, kaže za InfoBijeljina ovaj semberski poljoprivrednik.
Na poljoprivrednom dobru Semberija sjemenski kukuruz, koji se svakodnevno navodnjava, u dobrom je stanju. Na parcelama pod merkantilnim kukuruzom zalihe vlage u zemljištu su male, zbog čega su padavine prijeko potrebne.
Direktor PD ‘’Semberija’’ Branimir Andrić kaže za InfoBijeljina da je nezahvalno prognozirati prinos i kvalitet ovogodišnjeg kukuruza, ali po svemu sudeći ljetina je ugrožena.
„Od početka godine do danas u Semberiji palo je 160,170 litara vode, a godišnji prosjek je 900 litara po kvadratnom metru. Ukoliko u narednih mjesec dana ne bude obilnijih padavina, prinos će biti umanjen i za 50 odsto“, upozorava Andrić.
Zbog tropskih temperatura stručnjaci upozoravaju da će biti sve teže održati proizvodnju bez navodnjavanja. Ko redovno navodnjava usjeve, moći će da računa na 80 odsto roda.
U toku vegetacionog perioda - od aprila do septembra, kukuruzu je potrebno 480 do 520 litara padavina, a do sada nije palo ni pola, upozoravaju i stručnjaci.
Dr Dragan Zarić iz Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi kaže da će na prinose,osim kvaliteta zemljišta, uticati i količine upotrebljenog đubriva koje omogućavaju usvajanje raspoloživih količina vode iz zemljišta.
„U maju i junu bilo je pet do sedam puta manje padavina u odnosu na višegodišnji prosjek, a sušan je i juli. Kukuruzu je u ovom mjesecu potrebno 120 litara kiše za razvoj, oplodnju i formiranje zrna. Isto toliko i u avgustu, kako bi donio kvalitetan rod“, kaže Zarić za InfoBijeljina.
Zbog sušnog ljeta na šljunkovitim, lakim zemljištima i pseudogleju kojeg ima skoro 50 posto u Semberiji, kukuruz je stradao više od 50 procenata. Ratarima se preporučuje da siliraju stabljike kukuruza za stočnu hranu da bi iskoristili barem dio usjeva.