Virus ove zarazne bolesti je, podsjećamo, desetkovao farme u Semberiji i uzrokovao štetu od blizu 25 miliona maraka, koju su resorno ministarstvo i Vlada Srpske farmerima nadoknadili.  

Šteta bi bila višestruko veća da nadležni nisu preduzeli brojne mjere. Po otkrivanju prvih slučajeva svinjske kuge resorno ministarstvo je pokrenulo eutanaziju na zaraženim farmama, obezbijeđene su dezinfekcione barijere i kontrola poštovanja zabrane kretanja i prodaje svinja.

Međutim, saradnja lokalne vlasti sa republičkom koja je izostala u najtežim danima krize zbog širenja virusa, nije bolja ni sada, mada opasnost od ponovne pojave ove virusne bolesti još nije otklonjena.  

Pomoćnik ministra poljoprivrede za veterinarstvo Negoslav Lukić kaže da uprkos svim apelima, lokalna vlast u Bijeljini još nije formirala stočno groblje. 

"To je jako važno sa aspekta profilakse i prevencije širenja zarazne bolesti. Na sastanku u aprilu zamolio sam gradonačelnika i njegove saradnike da Ministarstvu dostave informacije o lokacijama na koje su zbrinjavani životinjski leševi. To još nisu uradili. Eutanazirane životinje zakopavane su na imanjima poljoprivrednika ili na zajedničkim lokacijama u selima, ali to nisu stočna groblja, to su kvazi groblja. Takve parcele moraju biti ograđane. Ono što mi znamo da su, od 15 lokacija, samo dvije zagrađene", kaže Lukić za InfoBijeljinu.

On podsjeća da u Bijeljina ima više od 15 subjekata koji se bave klanjem životinja i koji ne znaju gdje da odlažu animalni otpad, odnosno klaoničke konfiskate.  

"Ovaj problem moramo rješavati u cijeloj Republici Srpskoj, a naročito na području Semberije, gdje je 40.000 svinja eutanazirano i zakopano. Životinjski otpad, koji je potencijalno opasan, se mora uklanjati u skladu sa preporukama struke. Samo tako možemo izbjeći širenje zaraznih bolesti i sačuvati stočni fond", naglasio je Lukić.

Milenko Zupur, poznatiji kao Cico Globus, bijeljinski privrednik i vlasnik farme, ističe da u Bijeljini definitivno postoji veliki problem, koji je nerješiv za nadležne institucije, odnosno Gradsku upravu. 

"Uzgajivači koji imaju veće farme uglavnom prave vlastito stočno groblje, na svojim posjedima, ali ono često ne ispunjava osnovne veterinarske i sanitarne uslove. Manji uzgajivači često odlažu stočni otpad i uginule životinje na divlje deponije, u vrećama, kutijama i slično", rekao je Zupur za InfoBijeljinu.

Kako dodaje, taj otpad često završava u rijekama, jezerima, ali i u naseljenom mjestima pored puta, te dolazi do širenja bolesti, kako na štetu ljudi, tako i na štetu flore i faune. 

"Dame i gospodo iz Gradske uprave, ako ne možete asfaltirati puteve, otvoriti novu autobusku stanicu ili vatrogasni dom, smatram da bar nije teško napraviti stočno groblje u Semberiji!", poručuje Zupur.

Odgovor na pitanje da li će, gdje i kada stočna groblja u Semberiji biti formirana, u Gradskoj upravi Bijeljina, nismo dobili.