FOTO: InfoBijeljina

U Evropskoj uniji trenutno postoji oko 900 proizvoda sa zaštićenim geografskim porijeklom, dok je Bosna i Hercegovina uspjela da sprovede takvu proceduru za samo osam proizvoda, kaže za portal InfoBijeljina predstavnik Asocijacije poljoprivrednih udruženja Semberije Risto Arsenović, ističući da zaštita geografskog porijekla i te kako utiče na pozicioniranje i cijenu datog proizvoda na domaćem i međunarodnom tržištu.

"To su proizvodi koji nastaju u određenoj regiji koja ima specifične uslove za tu proizvodnju, kao na primjer bijeljinski kupus koji zbog klimatskih faktora i pedološkog sastava zemljišta ima znatno više šećera i celuloznih vlakana u odnosu na druge vrste kupusa. U Ženevi postoji institucija koja je nadležna za izdavanje sertifikata o geografskom porijeklu, a cijena za registraciju iznosi oko 20.000 evra", pojašnjava Arsenović za naš portal.
 
On naglašava da je korist od zaštite geografskog porijekla proizvoda višestruka - od promocije, veće dostupnosti na različitim tržištima, do više cijene, a da se u obzir pri dobijanju sertifikata uzimaju i način i tehnika proizvodnje.

 
"Mi bismo u našoj regiji mogli da zaštitimo bijeljinski kupus kao vodeći brend, majevičku šljivu, crnjelovačku lubenicu i bijeljinsku dugu boraniju. Čak i u banci sjemena u Banjaluci postoji sjeme bijeljinskog kupusa i bijeljinske duge boranije kao autohtone sorte. I Semberija bi mogla da bude zaštićena kao povrtlarski i voćarski kraj", navodi Arsenović.

 
Vršilac dužnosti načelnika Odjeljenja za poljoprivredu Grada Bijeljina Stevan Trivković kaže za InfoBijeljina da Semberija nema nijedan proizvod sa zaštićenim geografskim porijeklom.
 
"U BiH postoji regulativa koja uređuje brendiranje, a ovim se bave Institut za intelektualno vlasništvo BiH i Agencija za sigurnost hrane. Bilo je nekih pokušaja sa brendiranjem bijeljinskog kupusa, ali ništa nije učinjeno po tom pitanju. Semberija bi mogla da zaštiti poljoprivredne i prehrambene proizvode, a mi kao Odjeljenje planiramo ove godine da sprovedemo ispitivanja zemljišta koja će pokazati gdje najbolje određene kulture uspijevaju, što je značajan korak ka zaštiti geografskog porijekla", smatra Trivković.

 
On je kao stipendista Vlade Italije proveo šest mjeseci u ovoj zemlji, gdje je upoznao njihovu poljoprivrednu proizvodnju i prehrambeni sektor.
 
"Italija je zemlja sa najviše brendiranih proizvoda u Evropskoj uniji. Oni su vidjeli šansu u proizvodnji vina i u toj oblasti postižu godišnji promet od oko 15 milijardi eura. Međutim, na vrijeme su prepoznali da će njihovi proizvodi imati veću prepoznatljivost i cijenu na drugim tržištima ako izvrše zaštitu geografskog porijekla", dodaje Trivković.

 
On je pozvao semberske proizvođače da, ukoliko imaju ideje za brendiranje, dođu u gradsko Odjeljenje za poljoprivredu i dobiju više informacija. Put je, kako kaže, težak i spor, ali u budućnosti isplativ.
 
A.Lj. 
 
Pratite InfoBijeljina.com putem Android i IOS aplikacije, te društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )