Master studije završava prvo u Beogradu, sa prosjekom 10, a zatim svoje usavršavanje nastavlja na univerzitetima u Holandiji i Švedskoj gdje je drugi sistem ocjenjivanja, ali je oba mastera za evropsko prostorno planiranje završio sa 'summa cum laude' (diplomiranje sa počastima) i u top 10 studenata u generaciji.

Tokom školovanja, Marjan je dobijao stipendije za koje kaže da su mu pomogle da ostvari svoje profesionalne ciljeve.

"Tokom osnovnih studija u Banjaluci i mastera u Beogradu svih pet godina dobitnik sam Jelićeve stipendije, kao i stipendija Bobar grupe, zatim tu su EU Erasmus Mundus stipendija za dvojni master na programu "Planet Europe" (Evropsko prostorno planiranje, regionalni razvoj, i životna sredina) u Holandiji i Švedskoj (dvije godine), Fulbright stipendija za istraživanje "Planning for shrinking cities" u SAD (jedna godina), i sada dvije univerzitetske stipendije za doktorande na University College London (četiri godine doktorata)", rekao je Marjanović.

Što se doktorata tiče, kaže da bi trebao da počne u septembru.

"Trenutno sam u procesu dobijanja vize. Radiću doktorat na University College London - Bartlett School of Planning, na temu strateškog planiranja gradova koji se smanjuju i primjena koncepta cirkularnih ekonomija", naveo je Marjan.

Na pitanje da li se akademski građanin ponaša u skladu sa svojim znanjem, Marjanović odgovara:

"Zvanje ne treba da implicira određeni oblik ponašanja. Svi treba da imamo odgovornost prema društvu i okruženju, bez obzira ko smo i šta smo. Ne postoji oblik ponašanja koji "ne pristaje akademskom građaninu" - loši oblici ponašanja ne pristaju nikome. Danas je problem što mnogi ljudi sa svršenim fakultetima smatraju sebe intelektualcima samo zato što imaju diplomu, a u suštini su samo kvazi-intelektualci i mediokriteti koji misle da im ta diploma daje određena prava ponašanja. Diploma ne smije i ne može biti izgovor za tako nešto."

Da je dobra organizacija jedna od ključnih stvari uspjeha, potvrđuje činjenica da Marjan mnogo putuje i to smatra svojim glavnim hobijem.

"Pored putovanja, pratim sport generalno, najviše fudbal, gledam serije i filmove, čitam kada stignem, ponekad odigram neku video-igru za razbibrigu, odem na rekreaciju", nabrojao je.

Za sebe kaže da nije izuzetak, da ima mnogo mladih i uspješnih ljudi, kojima samo treba više pažnje i koji svakako mogu doprinijeti nekim društvenim promjenama.