Seizmolozi upozoravaju: Jači zemljotresi se ponavljaju
Veliki zemljotresi se obično ponavljaju i ukoliko je na nekom području bio jači zemljotres, može se očekivati da će se on ponoviti, ali kada će se to desiti, to niko ne može predvidjeti, istakla je Snježana Cvijić-Amulić, načelnica Odjeljenja za opservatorsku seizmologiju u Republičkom hidrometeorološkom zavodu RS, komentarišući nedavne zemljotrese koji su se desili u BiH i regiji, a u posljednjem jačem u Albaniji je bilo stotinak povrijeđenih.
"Ove se godine obilježava 50 godina od katastrofalnog zemljotresa koji je pogodio Banjaluku 1969. i moguće je da ovaj region zadesi nešto slično. Teško da može premašiti njegovu magnitudu, ali potres te jačine se može očekivati", rekla je Cvijić-Amulićeva.
Prema njenim riječima, takav zemljotres može se ponoviti, ali kada će se to desiti, niko ne zna, jer takva prognoza za potrese ne postoji.
Kako ističe, postoje zone visokog seizmičkog hazarda, a to su, navodi, upravo region Banjaluke i region Hercegovine zato što su se ranije tu kroz istoriju javljali jači zemljotresi.
Inače, u posljednje vrijeme sa serijom manjih zemljotresa suočava se područje Tuzlanskog kantona, pa je potres magnitude 2,6 zabilježen u ponedjeljak 20 kilometara zapadno od Tuzle.
"Kada su u pitanju zemljotresi u Tuzli, kao što znamo, Tuzla je grad poznat po rudniku soli, a svi ovi zemljotresi koji se dešavaju na potezu Tuzla - Srebrenik dešavali u se i ranije. Najjači zemljotres koji se desio na tom području je bio 1858. godine sa magnitudom 5,4 stepena po Rihteru", kazala je Cvijić-Amulićeva.
Pojašnjavajući nastanak zemljotresa, Cvijić-Amulićeva ističe da sva unutrašnja energija, koja je posljedica geohemijskih i geofizičkih procesa koji se dešavaju u Zemljinoj unutrašnjosti, mora na neki način i nekuda da se isprazni.
"Uglavnom se prazni na ispucalim dijelovima Zemljine kore, a to su rasjedi ili rubovi velikih tektonskih ploča", ističe Cvijić-Amulićeva.
Naglasila je da samo na taj način ta seizmička energija može da se oslobodi, a da bi se desio neki jači zemljotres, ta energija mora biti godinama nagomilavana.
"Znači nekakav jači zemljotres se ne dešava svakodnevno, već ta nagomilana energija treba da se godinama priprema i generiše na tom jednom lokalitetu i da mi kažemo da postoji šansa i da se to ispolji", objasnila je Cvijić-Amulićeva.
Nebojša Kuštrinović, član Komiteta za klimatske promjene BiH, ističe da klimatske promjene ne utiču direktno na pojavu zemljotresa.
"Direktnije veze između klime i zemljotresa ne bi trebalo biti. Možda u manjoj mjeri, ali u direktnoj mjeri ne", rekao je Kuštrinović.
Kada su u pitanju aktivnosti u vezi s potencijalnom opasnošću od zemljotresa, nedavno je u Brčkom izvedena pokazna vježba spasavanja u slučaju zemljotresa u organizaciji brčanskog Crvenog krsta, Odjeljenja za javnu bezbjednost i Policije Brčko distrikta.
Kako je tada rečeno, cilj vježbe je bio da pokažu operativne snage Odjeljenja za javnu bezbjednost i policije za djelovanje u slučaju katastrofa, kao i uspješnu zajedničku saradnju u kriznim situacijama.