Na tržištu postoji niz programa i aplikacija koje mogu zaštititi od nepoželjnih pogleda te osjetljive podatke. Pa ipak, na neke bi stvari trebali obratiti posebnu pažnju, posebno ako ne koristite nikakav dodatni sistem zaštite.

Izvještaji iz banke i drugi finansijski dokumenti

Sve više ljudi koristi e-banking i m-banking kako bi izbjegli odlazak u poslovnicu banke, ali i lakše i jednostavnije vodili svoje finansije. No, ti izvještaji iz banke i drugih finansijskih institucija puni su osjetljivih podataka koje bi trebalo posebno štititi.

Primate li takve dokumente na svoju e-mail adresu, preuzmite ih na računar i obrišite iz inboxa. U slučaju upada u e-mail, otežaćete hakerima pronalaženje dodatnih informacija o vama.

Kad jednom preuzmete dokumente na računar ili pametni telefon, razmislite o stvaranju digitalne arhive koja nije dostupna putem interneta. Uložite u prenosivi disk s mogućnošću enkripcije i sve osjetljive dokumente prebacite na taj disk, a izbrišite s računara. I naravno, disk čuvajte na sigurnom mjestu kako biste spriječili eventualnu krađu.

Prijave na oglase za posao

Ovo se posebno odnosi na one koji koriste službeni računar i u privatno vrijeme ili su odlučili da potraže novi posao, a molbe šalju s računara na poslu.

Većina kompanija ima IT administratora koji u svakom trenutku može pristupiti vašem poslovnom računaru.

Kako biste izbjegli neugodne situacije u kojima morate svojim nadređenima objašnjavati svoje postupke, radije traženje novog posla ostavite za trenutke kad ste kod kuće na privatnom računaru ili obrišite sve tragove iza sebe.

Lična dokumenta i isprave

Digitalne kopije ličnih dokumenata mogu dobro doći ako dođe do krađe ili gubitka fizičkih dokumenata ili pak ako obavljate nekakvu prijavu digitalnim putem.

No, ako su nezaštićene, izlažete se opasnosti od krađe identiteta. 

Istorija pretrage

Koliko god to glupo zvučalo, ali neki ljudi nikad ne brišu svoju istoriju pretraživanja na računaru. A ona skriva gomilu informacija o korisniku tog računara - od podataka o vašem e-mail servisu, banci, mjestu rada, poslovnom e-mailu, pa do neugodnih pretraga.

Korisnička imena i lozinke

Prosječan korisnik računara (ili pametnog telefona) tokom dana mora se prisjetiti između 5 i 10 lozinki. Tu treba pridodati i različite PIN-ove koje koristimo za pristup uređajima, bankovnim računima, pa čak i zgradama.

Ponekad je teško prisjetiti se neke lozinke koju niste dugo koristili ili pratiti koja je lozinka aktivna ove nedelje. No, to ne znači da ju trebate zapisivati u običan tekstualni dokument ili na papirić koji ćete nositi u novčaniku.

Ako već morate zapisivati lozinku ili PIN, pobrinite se da ju je teško pronaći, odnosno da ju je teško prepoznati. Odaberite neki od password managera, programa koji su specijalizovani za čuvanje lozinki. Ili se poslužite nekim trikom i zapišite lozinke u dokument koji ćete nazvati drugim imenom, a lozinku sakriti u većem tekstu.

Povjerljivi poslovni dokumenti

Brojne kompanije od svojih zaposlenih traže da potpišu ugovor o tajnosti jer rade s osjetljivim podacima. Radite li i vi s takvim dokumentima trebali biste da vodite posebnu brigu o njihovoj bezbjednosti.

A to znači da ih ne biste trebali ostavljati nezaštićene na vidljivom mjestu ili otvorene kad niste blizu računara.

Osim toga, povjerljive dokumente ne biste trebali slati putem nezaštićenih internetskih veza ni putem običnog e-maila.

Poruke i nalozi koje sinhronizujete na različitim uređajima

Koristite li više računara ili pametnih telefona, vjerovatno imate podešenu sinhronizaciju podataka među tim uređajima. Od primanja e-mail poruka na bilo kojem uređaju koji koristite, preko sinhronizacije internetskih pregleda, profila na društvenim mrežama do chatova ili iMessagea koji se pojavljuju čim se prijavite na neki računar.

Trebali biste razmisliti o ograničavanju primanja poruka na samo jednom uređaju koji najčešće koristite. Tako ćete smanjiti mogućnost da neko neovlašteno čita vaše poruke samo zato što ste zaboravili da ugasite aplikaciju ili se odjaviti iz korisničkog naloga, piše Zimo.