FOTO: pixabay

Mnogi ljudi osjećaju žudnju za hranom, posebno kada su pod stresom, i najčešće su u pitanju namirnice sa visokim procentom masti i šećera.

Da bismo bili u mogućnosti da se odupremo žudnji, morali bismo da suzbijemo naš prirodni odgovor na prepuštanje ovim ukusnim namirnicama.
 
Mreža inhibitornih neurona je ključna za kontrolu ponašanja. Ovi neuroni su poput moždanih kočnica i koncentrisani su u prefrontalnom korteksu - ključnom području mozga koji je uključen u donošenje odluka, kontrolu impulsa i odlaganje zadovoljstva.
 
Istraživanje na pacovima pokazalo je da konzimiranje hrane sa visokim procentom šećera može da izmeni inhibitorne neurone.
 
Pacovi hranjeni šećerom takođe su manje mogli da kontrolišu svoje ponašanje i donošenje odluka. To pokazuje da ono što jedemo može da utiče na našu sposobnost da se odupremo iskušenjima i može biti objašnjenje zašto su promene ishrane toliko teške za ljude.
 
Nedavna studija pokazala je da su osobe koje su redovno konzumirale hranu sa visokim procentom masti i šećera imale veću težnju za unosom hrane, čak i kada nisu bili gladni.
 
Ovo dokazuje da bi redovno kozumiranje hrane sa visokim procentom šećera moglo pojačati žudnju, stvarajući začarani krug. Mozak će tražiti sve više šećera.
 
Još jedno područje mozga koje je pod uticajem ovakve hrane je hipokampus - ključni memorijski centar. Promene hipokampusa izazvane šećerom su povezane sa smanjenjem novorođenih neurona, koji su ključni za kodiranje sjećanja.
 
Kako zaštititi mozak od šećera?
 
Svjetska zdravstvena organizacija savjetuje da unos dodanih šećera ograničimo na pet procenata našeg dnevnog unosa kalorija, što je 25 grama, odnosno šest kašika. Prosječna odrasla osoba konzumira oko 85 grama, što je 20 kafenih kašika šećera dnevno, ovo je za mnoge velika promjena ishrane.
 
Neuroplastične mogućnosti mozga omogućavaju mu da se resetuje u određenoj mjeri nakon smanjenja šećera u ishrani, a fizička vježba može da pospiješi ovaj proces.
 
Hrana bogata omaga-3 masnim kiselinama, koja se nalazi u ribljem ulju, orašastim plodovima i sjemenkama, takođe je neuroprotektivna i može da pojača stvaranje moždane hemikalije potrebne za nastanak novih neurona. Nije lako izboriti se sa starim navikama, jer kako kažu, prvi korak je uvijek i najteži. Međutim, promjena režima ishrane vremenom postaje lakša, a ono što donosi nema cijenu. Svakako će vam mozak biti na tome zahvalan.

Pratite InfoBijeljina.com putem Android i IOS aplikacije, te društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )