Iz dokumenata koje posjeduje N1 vidi se da je prisluškivano šest linija iz Bosne i Hercegovine. Presretnut je poziv na relaciji Sarajevo, BH Telecom, Reims, France Telecom. Sljedeća linija uspostavljana je između Sarajeva i Roterdama, a prisluškivane su i linije između Sarajeva i gradova Kista u Švedskoj, Osla i Brisela. Još nije dobijena potvrda ko je bio meta ovih prisluškivanja u BiH.

Ova afera se zahuktala nakon javnog istupa austrijskog zastupnika Petera Pilca, koji je rekao da su amerčka agencija NSA uz pomoć njemačkog BND-a, testirali prisluškivanja 256 telefonskih linija, među njima i one iz BiH, Slovenije, Srbije i Hrvatske. Ovu informaciju niko od nadležnih u BiH nije želio da komentariše. Ministar bezbjednosti Dragan Mektić kaže da neće preduzimati nikakve radnje, jer navode Pilca ne smatra relevantnim, dok je ministar policije Republike Srpske Dragan Lukač "neupućen".

Eksperte, međutim, afere prisluškivanja ne iznenađuju.

"Tu nema prijatelja, svi su neprijatelji. Čak i kad su zemlje u dobrim odnosima, vlade prisluškuju da bi imale podatke. Nisu samo SAD u pitanju, to rade sve velike sile koje prisluškuju kako bi prikupile podatke za vođenje svoje vanjske politike", izjavio je Predrag Ćeranić.

U BiH se ne zna ko kontroliše prisluškivanje, niti gdje završavaju podaci ukoliko neko i bude prisluškivan. Sud BiH odobrava zahtjeve za prisluškivanje OSA-e, ali Sud BiH nije želio dostaviti podatak o tome koliko je odobrenih zahtjeva, navodeći da su ti podaci povjerljivi.

Jedini koji su pokušali da uđu u trag prisluškivanju je Agencija za zaštitu ličnih podataka, ali su u tome onemogućeni.

Ova agencija je prije dvije godine pokušala da izvrši inspekcijsku kontrolu tri najveća telekom operatera u BiH, ali su onemogućeni tvrdnjom da su podaci o prisluškivanju tajni. Lani su kontrolisali 15 tužilaštava u cijeloj BiH, ali su naišli na zatvorena vrata kada su inspektori pokucali na adresu Tužilaštva BiH. Nakon tog pokušaja, direktor Agencije se u državnom tužilaštvu vodi kao osumnjičeni.

"Mene terete da sam zloupotrebio službeni položaj, da sam vršio inspekcijski nadzor u 15 tužilaštava, da sam pristupio nečijim ličnim podacima i da sam nekom načinio štetu. Znači, sve je imaginarno, nigdje ništa", komentarisao je Petar Kovačević iz Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH.

Upućeni kažu da se prisluškivanje u BiH koristi kako bi se držali u šaci politički protivnici, dok je svrha američko-njemačkih prisluškivanja u BiH i regiji bila saznanja o eventualnim terorističkim aktivnostima.

Svi razgovori praćeni u Evropi su analizirani i filtrirani radi traženja obavještajnih podataka, traženjem karakterističnih riječi kao što su "terorizam", "bomba" i slično.