Fosili pet ranih ljudi pronađeni su u Sjevernoj Africi i pokazuju da je Homo sapiens nastao najmanje 100.000 godina ranije nego što se prethodno priznavalo.

To ukazuje na to da je naša vrsta razvila širom afričkog kontinenta, a ne na jednom mjestu,rekli su naučnici koji su učestvovali u istraživanju.

Njihov rad je objavljen u časopisu Nature.

Prof Žan-Žak Hablin, sa Max Planck Instituta za evolucionu antropologiju u Lajpcigu, u Njemačkoj, rekao je da će ovo otkriće "ponovo pisati stranice udžbenika" o našoj pojavi kao vrsti.

"Ovo nije priča o nastanku modernog čoveka kao nešto što se dešavalo brzo u nekom Rajskom vrtu negde u Africi. Naše viđenje je stav je da je to bio više postepen razvoj na celom kontinentu. Dakle, ako je bilo Rajskog vrta, onda je to bila cela Afrika“, rekao je Hablin.

Profesor Hablin je govorio na konferenciji za novinare na francuskom koledžu u Parizu, gdje je ponosno pokazao novinarima fosilne ostatke koje je njegov tim iskopao na lokaciji Jebel Irhoud u Maroku. Uzorci uključuju lobanje, zube i duge kosti.

Raniji nalazi na istom mjestu 1960. godine procjenjene su starosti od prije 40.000 godina i pripisujuse afričkom obliku neandertalca, bliskog evolutivnogrođaka Homo sapiensa.

Ali profesora Hablina je mučila interpretacija i datiranje tih nalaza, pa je počeo da proučava nalazižte Jebel Irhoud. Sada, više od 10 godina kasnije, on je predstavio nove dokaze koji "pričaju drugačiju priču".

Najnoviji nalazi su visoko-tehnološkim metodama datirani na period od prije 300.000 do 350.000 godina.

A oblik lobanje je skoro identičan sa modernim ljudima. Nekoliko značajnih razlikakoje se mogu primjetiti su nešto istaknutijalinija obrva i manja duplja mozga.

Istraživanja profesora Hablina dodatno su otkrila da su ti drijevni ljudi koristili kameno oruđe i naučili kako da upravljaju vatrom. Dakle, ne samo da izgledaju kao Homo sapiens, već su se i ponašali kao oni.

Profesor Kris Stringer iz Prirodnjačkog muzeja u Londonu, koji nije bio uključen u ovoistraživanje, rekao je za BBC da "ovo pokazuje da postoji više mjesta u Africi gdje je Homo sapiens nastao" i da "moramo da pobjegnemo od ideje da je postojala jedna kolijevka".

On otvara mogućnost da su Homo sapieni postojali i izvan Afrike u isto vrijeme: “Mi imamo fosile iz Izraela koji su vjerovatno isto godište i oni pokazuju ono što se može opisati kao prototip Homo sapiensa".

Profesor Stringer je rekao da nije nezamislivo da su primitivni ljudi, koji su imali manje mozgove, veće lice, jače čeone grebene i veće zube, ali koji su ipak Homo sapiensi, da su oni možda postojali i u ranijem vremenu, možda čak još prije pola miliona godina.

To je, kako navodi BBC, zapanjujući preokret u onome što su oni koji proučavaju ljudsko porijeklo vjerovali ne tako davno.

"Ja sam pre 20 godina rekao da jedino stvari koje izgledaju kao mi treba da zovemo imenom Homo sapiens. A zastupao sam i viđenje da se Homo sapiens iznenada pojavio u Africi u nekom trenutku i da je to bio početak naše vrste. Ali, sada izgleda da nisam bio u pravu", rekao je Stringer za BBC.