On je naglasio da bez 100 miliona maraka podsticaja poljoprivrednici u RS ne mogu očekivati kvalitetnu zaštitu, plus plavi dizel i plus pristup IPA fondovima, što bi sve skupa umnogome povećalo konkurentnost domaćih proizvođača. Pored toga, Šarović je ukazao i na problem da prelevmani iz spoljnotrgovinske razmjene BiH s EU, umjesto u poljoprivredu, idu u javnu potrošnju. 

S tim u vezi, Šarović je u petak u Sarajevu rekao da BiH ima šansu da pomogne domaćim poljoprivrednicima na načine koji su dozvoljeni, pa je kao primjere naveo veća izdvajanja za poticaje u entitetima, te uvođenje plavog dizela. 

"Podrška poljoprivredi BiH ne može se zasnivati samo na kočnici koja se zove adaptacija Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Ove tri godine, od 2013, ova zemlja je trebalo da iskoristi i da pomognemo poljoprivrednom sektoru na načine koji su dozvoljeni, od plavog dizela do većih izdvajanja za podsticaje u entitetima kako bi ih pripremili za neku veću konkurenciju, ali i potpunu liberalizaciju koja će jednog dana doći", rekao je Šarović. 

Naglasio je da će onog trenutka kada se BiH potpuno približi EU, liberalizacija tržišta biti potpuna. 

"Ako je 2010. godine u RS, a isto je to i u FBiH, budžet bio 1,6 milijardi maraka, a nivo podsticaja bio pet posto, odnosno 80 miliona. Prošle i ove godine budžet je dvije milijarde, a podsticaji 60 miliona KM. Kako na ovim brojkama da se računa na konkurentnost u poljoprivredi", rekao je Šarović. On je napomenuo da minimalan iznos podsticaja treba da bude 100 miliona na budžet od dvije milijarde KM, jer je i Ustavom i zakonom rečeno da su podsticaji pet posto. Dodao je i da su to i pravila Svjetske trgovinske organizacije. Konstatovao je da bez 100 miliona KM poljoprivrednici u RS ne mogu očekivati kvalitetnu zaštitu, plus plavi dizel i pristup fondovima koje gubimo svake godine, a radi se o 18 miliona evra za cijelu BiH, odnosno desetak miliona evra za RS. 

"Sve prelevmane koje BiH uzima sada po osnovu carina i prelevmana za mlijeko koje dolazi iz EU, a riječ je od 50 do 70 miliona KM, po pravilu trebalo bi da idu na poljoprivredu. To je logično. Ovaj novac BiH uzima i troši na potrošnju. Ako ima mudrosti i pameti, sve prelevmane u ovoj godini treba dati u poljoprivredu da bismo je osposobili za vrijeme koje dolazi", smatra Šarović. 

Govoreći o dolasku predstavnika Kancelarije za hranu i veterinarstvo EU iz Dablina u martu u BiH, Šarović je rekao da BiH ima problem sa zakonima iz oblasti poljoprivrede, veterinarstva i hrane, ali da je on optimista i da vjeruje da će BiH dobiti drugu šansu. Konstatovao je da povećanje akciza na gorivo, auto-gas, pivo i alkoholna pića neće donijeti bilo kakve benefite i da će se doći na isto za godinu ili dvije ukoliko se ne provedu reforme.

"Uvijek postoji druga strana. Građani će platiti cijenu akciza i kao učesnike u ovom procesu treba ih pitati i oni će imati šta da kažu", rekao je Šarović.

Kazao je da će prijedlozi doći na Vijeće ministara i u parlamentarnu proceduru. Inače, povećanje akciza izazvalo je revolt privrednika, koji upozoravaju da uvođenje novih nameta mnogi od njih neće preživjeti, jer će im potpuno obezvrijediti proizvodnju. Stoga su prevoznici u BiH najavili i mogućnost blokade putnih pravaca. 

Nove namete mogli bi osjetiti i građani, ukoliko Nacrt izmjena i dopuna Zakona o akcizama u BiH, koje je usvojio Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH, dobije i parlamentarnu podršku.