Šarović u intervjuu Srni naglašava da je za tako nešto potrebna saglasnost i Republike Srpske i Federacije BiH.

Kada je riječ o "tradicionalnoj trgovini" koja se odnosi na prilagođavanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju /SSP/, Šarović navodi da je Predsjedništvo BiH nedavno odlučilo da koriguje pregovaračku poziciju BiH.

Predloženo je da se u pregovorima sa EU "adaptacija" SSP-a odvija fazno, što se dosta podudara i sa zahtjevima privrednika u BiH koji predlažu da ovaj problem bude rješavan primjenom kvota i snižavanjem carinskih opterećenja za sve proizvode.

"Takva realizacija dovela bi do najmanje negativnih efekata za proizvođače iz BiH", pojašnjava Šarović.

On ističe da se "trenutno sa EU vrše samo tehničke konsultacije, pa u ovoj fazi nije poznato da li Brisel pristaje na ovu ponudu iz BiH".

Prema njegovom mišljenju, eventualne štete koje bi nastale prilagođavanjem SSP-a samo je djelimično moguće "ispeglati" ruskim tržištem, jer BiH zbog smanjenog obima proizvodnje ne može biti konkurentna na ruskom tržištu, osim u nekoliko proizvodnih grupa.

Šarović upozorava da će BiH imati slične probleme kao i Hrvatska ako Srbija prije BiH postane članica EU, s obzirom na to da je sa Beogradom potpisala slobodnu trgovinu bez carina u okviru CEFTA sporazuma.

On naglašava da se Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH posljednjih mjeseci uveliko priprema za ispunjavanje potrebnih uslova za izvoz bijelog pilećeg mesa i jaja u EU.

Šarović smatra da je izvoz crvenog mesa u EU najzahtjevniji cilj jer je povezan sa više preduslova, pa će se BiH za ovaj zadatak duže pripremati.

Kada je riječ o sankcijama Energetske zajednice prema BiH, Šarović zaključuje za Srnu da od spremnosti na dogovor Republike Srpske i Federacije BiH zavisi da li će oblast gasa biti regulisana jednim zakonom na nivou BiH ili sa dva harmonizovana entitetska.