Nadležne institucije ne mogu otkrivati ko je u pitanju.

 

Predrag Duduković iz Udruženja ekonomista Republike Srpske “SWOT” komentarišući poslednje podatke Uprave za indirektno oporezivanje BiH o odlivu i prilivu novca u BiH tokom 2020. godine, a koje je kroz svoje kontrolne mehanizme registrovala ova institucija za “Glas” kaže da su pandemija i pad razmjene sa inostranstvom povezani sa obimom robnih transakcija sa inostranstvom, odnosno plaćanjem roba i usluga van i unutar zemlje., te u tom kontekstu treba posmatrati i zabilježeni pad odliva novca iz BiH.  

 

- Tokom prošle godine došlo je do značajnog pada ove razmjene BiH, a što se po automatizmu i lančano odrazilo i na smanjenje odliva novca iz BiH – naglasio je Duduković, dodajući kako bi ovi trendovi mogli biti zadržani i u narednom periodu.  

 

Inače, prema posljednjim podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, pravna i fizička lica iznijela su iz BiH tokom prošle godine više od 1,9 milijardi maraka, u protivvrijednosti različitih valuta, a što je znatno manje u odnosu na recimo 2018. kada je ovaj odliv iznosio čak tri milijarde maraka.

 

Kako su naveli, radi se uglavnom o pravnim licima, a najviše novca je iznijeto u evrima, gotovo 80 odsto. Značajna svota ovog novca bila je i u švajcarskim francima, hrvatskim kunama, kanadskim, američkim i australijskim dolarima, danskim, švedskim i norveškim krunama, britanskoj funti, ali i lirama, rubljama, dinarima i markama.

 

Kada su u pitanju fizička lica, u posmatranom periodu, zabilježena su samo tri slučaja iznošenja novca, nešto manje od dva miliona maraka, od čega je samo jedna osoba iznijela oko  851.000 evra.

 

Ukupna svota, vjerovatno je nešto veća, jer se pri iznošenju manjih količina novca iz BiH one ne moraju prijavljivati. Kako su pojasnili iz UIO BiH, prema Zakonu o sprečavanju pranja novca u BiH, sva lica su dužna na granici, a prilikom izlaska iz zemlje, da prijave svako iznošenje novca koje je veće od 10.000 evra. Naveli su i kako ne postoje ograničenja u smislu količine novca koji se može unijeti ili iznijeti, ali, kako su istakli, važno je da postoji dokaz o porijeklu tog istog novca.

 

- Uslov koji treba ispuniti je podnošenje dokaza o porijeklu tog novca, tačnije lica moraju imati dozvolu za iznos novca koju im izdaju entitetska ministarstava finansija, koja u pravnim postupcima dokazuju porijeklo predmetnog novca - istakao je portparol UIO BiH Ratko Kovačević, dodajući da ova institucija u svim tim slučajevima te informacije prosljeđuju finansijsko-obavještajnom odjelu SIPA na provjeru.

 

 

Prema podacima UIO u BiH je u poslednje dvije godine “zvanično” uneseno oko 62 miliona maraka, od čega se nešto manje od 50 miliona odnosi na pravna lica. Ono što je interesantno u ovoj priči jeste podatak da je samo jedno fizičko lice u BiH unijelo gotovo 4,7 miliona evra., ali i da je priliv ovog novca prije ove pandemije bio dva puta veći.