Pčelarska poljoprivredna zadruga Matica nastoji da na domaće tržište plasira vrhunski med, koji je prošao stroge laboratorijske kontrole, da bi ljubitelji ove poslastice imali istinski zdravu namirnicu na trpezi, a ne med iz inostranstva, koji je sumnjivo
Rekao je to direktor "Matice" Goran Zeljković i dodao da se domaći proizvođači meda zbog prekomjernog uvoza nalaze u neravnopravnom položaju.
- Naš med ide na analizu u Institut za javno zdravstvo RS i mora zadovoljiti stroge kriterijume, kada je u pitanju hemijski sastav. Na našim proizvodima mora biti istaknuto iz koje je košnice vrcan, na koji način i ko ga je pakovao. I kada sve to prođe, na trpezama imamo domaći med visokog kvaliteta, koji ima neograničen rok upotrebe. To nije slučaj sa onim iz uvoza. On je jeftiniji, ali lošijeg kvaliteta, jer sadrži velike količine šećera. Zbog toga imamo nelojalnu konkurenciju - kazao je Zeljković.
Istakao je da godišnje ova zadruga proda oko tri tone meda i medarskih proizvoda sa jedinog prodajnog mjesta u gradu.
- Iako smo zadovoljni rezultatima u trenutnim uslovima, moramo raditi na tome da domaći med bude dostupan većem broju kupaca i na drugim trgovačkim policama - naveo je Zeljković.
Rekao je da je "Matica" lani otkupila deset tona meda.
- Prošla godina je bila rodna sa dosta kvalitetnog meda i tada smo napravili veliku količinu zaliha, jer nismo bili sigurni kakva će biti ova godina. Taj potez se pokazao ispravnim, jer je ove godine med nešto lošijeg kvaliteta. Uzorci koje smo slali na analizu nisu zadovoljavali kriterijume pa ga nismo mogli ni plasirati putem naše zadruge - rekao je Zeljković.
Objasnio je da je promjenljivo vrijeme bilo uzrok lošijeg kvaliteta meda.
- Najkvalitetniji med dobijemo kada imamo duge suve periode, a ne, kao ove godine, sa dva dana sunca, a tri kiše. Iz 2015. godine je ostalo oko sedam tona i to će biti dovoljno do idućeg otkupnog perioda - objasnio je Zeljković.
Istakao je da je u Banjaluci poraslo interesovanje za bavljenje pčelarstvom, jer je poznato koliko su med i medarski proizvodi korisni za zdravlje ljudi.
- Ove godine nam se oko 50 početnika obratilo za kupovinu pčelarske opreme. Razlog je što se radi o perspektivnijoj i stabilnijoj djelatnosti, za razliku od drugih poljoprivrednih grana i veliki broj ljudi u njoj vidi izvor zarade - naveo je Zeljković.
Kazao je da budući pčelari moraju proći obuku.
- I tu postoji problem, jer ne postoji organizovani sistem obuke ili ustanova koja je zadužena za taj posao. Budući pčelari moraju se sami snalaziti - kazao je Zeljković.
Zadruga
Pčelarska poljoprivredna zadruga "Matica" osnovana je 1985. godine i trenutno ima 16 zadrugara koji proizvode med i medarske proizvode. Pored cvjetnog, bagremovog, lipovog, kestenovog i šumskog meda prodaju i matičnu mliječ, propolis kapi, čajeve, vosak i opremu za pčelare.
Cijene opreme
- Pčelinje društvo od 150 do 200 KM
- Roj pčela 60 KM
- Košnica 40 KM
- Odijelo 30 KM
- Vrcaljka za med 400 KM