Predloženim Nacrtom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u porodici Republike Srpske predviđene su zatvorske kazne za počinioce nasilja, potvrđeno je "Nezavisnim" u Ministarstvu porodice, omladine i sporta RS, koje je predlagač izmjen
Aktuelnim izmjenama i dopunama uvodi se mogućnost alternativnog izricanja kazne zatvora i to kada počinilac ponovi nasilje u porodici u trajanju od 30 dana, ili to učini u prisustvu djeteta, kao i ukoliko nasilje izvrši na štetu djeteta.
Na taj način resorno ministarstvo izvršiće usklađivanje odredbi sa novim Zakonom o prekršajima u RS, koji do sada nije predviđao kazne zatvora za nasilnike.
"Zatvorske kazne za nasilje u porodici u RS do sada smo imali jedino u Krivičnom zakonu RS. Nova zakonska rješenja jesu poboljšanje, ali smatramo da će se veliki napredak osjetiti tek kada se nasilje u porodici počne isključivo tretirati kao krivično djelo i ni u jednom segmentu kao prekršaj", kaže za "Nezavisne" Aleksandra Petrić, pravnica i direktorica Fondacije "Udružene žene".
Godinama unazad, napominju u ovoj fondaciji, apelovali su na važnost adekvatnog sankcionisanja počinilaca nasilja i problema što se šamar ili neki drugi oblik nasilja u porodici u RS tretirao kao i nepropisno parkiranje, odnosno saobraćajni prekršaj.
Porast porodičnog nasilja u RS posebno je bio izražen od 2013. godine, kada je prema zvaničnim podacima Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) RS evidentirano 1.088 slučajeva porodičnog nasilja, dok je u 2014. taj broj porastao na 1.363.
Takođe, od osnivanja Sigurne kuće za žrtve porodičnog nasilja u Banjaluci do danas zbrinuto je 600 žena i djece i prema riječima socijalne radnice Dragane Miljević-Miljković, dosadašnja praksa je pokazala da je upravo neadekvatno sankcionisanje nasilnika u većini slučajeva bilo jedna od osnovnih prepreka da se žrtva odvaži ranije prijaviti nasilje.
"Zakonski okvir jednog sistema pokazuje na koji način taj sistem ili država tretiraju neko pitanje, pa tako i nasilje u porodici. Mi znamo da bi tek nulti stepen tolerancije na ovo pitanje riješio problem", kaže Amela Bašić, psiholog iz Sigurne kuće u Banjaluci.
Ona napominje da bi zakonski trebalo i posebno tretirati oblast zaštite žrtava i psihosocijalni tretman za žrtve, ali i za počinioce krivičnog djela.
Većina sankcija, napominje, svodila se do sada na novčane kazne, koje su čak znale platiti i same žrtve. Zatim uslovne kazne ili zabrane pristupa, gdje se olakšavajuća okolnost za nasilnika uzimala i činjenica da je porodičan čovjek?!
Kada je riječ o Federaciji BiH, u Ministarstvu pravde nam je rečeno da je za nasilje u porodici predviđen niz sankcija - od novčanih do dugotrajne kazne zatvora, ali Kaznenim zakonom FBiH.