Bijeljina
21.12.2022.
18:00
Sačuvati od zaborava istinu o stradanju srpskog naroda u BiH FOTO
Izvor: infobijeljina.com
0
Podijeli
Grad Bijeljina nema svoj arhiv, pa se važni dokumenti i artefakti iz bliže i dalje istorije čuvaju u Muzeju Semberije.
Ova ustanova u svom depou ima vrijednu arhivsku građu, više od 15.000 dokumenata, 18.000 fotografija, predmeta i drugih artefakata i eksponata koji nisu u sastavu stalnih postavki, istorijske, etnološke i arheološke građe. Uskoro bi trebalo da bude oformljena i zbirka arhivsko-dokumentacione građe za period od 1992. do 1995. godine, koja će obogatiti fundus i sačuvati za buduća pokoljenja istinu o stradanju srpskog naroda u BiH te životu u ratnim i poratnim godinama na ovim prostorima, kaže istoričar Momčilo Koprivica za portal InfoBijeljina.
- Odbornici Skupštine Grada Bijeljina na decembarskoj sjednici usvojili su ovu inicijativu, te će sredstva za ove namjene biti obezbijeđena. Počinjemo da prikupljamo dokumenta, fotografije, odluke ratnih predsjedništava i čelnika ove lokalne zajednice i stavićemo ih sve u knjigu monografskog karaktera. U istraživanje krećemo već u januaru - najavio je Koprivica.
Dio nove arhivsko-dokumentacione zbirke biće i knjiga „Zločin bez kazne“, Zavičajnog Udruženja Tuzlaka, koja sadrži tekstove, fotografije i autentična svjedočenja preživjelih učesnika tuzlanske kolone i egozdusa više desetina hiljada izbjeglih i raseljenih Srba sa područja Tuzlanskog kantona.
Sekretar ovog udruženja Danijel Perić ističe da se vrijednosti srpske nacije moraju poštovati.
- Čuvanje naše tradicije, vjere, običaja i kulture, očuvalo je srpski narod na ovim prostorima. Tome moramo učiti i buduća pokoljenja – ističe Perić.
U Muzeju Semberija upozoravaju da je najbliži Regionalni arhiv u Zvorniku. Podsjećaju da je i urbanističkim planom Grada predviđena izgradnja arhiva u staroj zgradi uprave bolnice, koja se nalazi u produžetku bioskopa i hotela Drina, a preko puta ulaza u gradski park, te se nadaju da će nadležni konačno podržati i inicijativu da Bijeljina dobije svoj arhiv u kojem bi bilo sačuvano ono što je decenijama mukotrpno sakupljano kulturno - naučnim radom.
- Odbornici Skupštine Grada Bijeljina na decembarskoj sjednici usvojili su ovu inicijativu, te će sredstva za ove namjene biti obezbijeđena. Počinjemo da prikupljamo dokumenta, fotografije, odluke ratnih predsjedništava i čelnika ove lokalne zajednice i stavićemo ih sve u knjigu monografskog karaktera. U istraživanje krećemo već u januaru - najavio je Koprivica.
Dio nove arhivsko-dokumentacione zbirke biće i knjiga „Zločin bez kazne“, Zavičajnog Udruženja Tuzlaka, koja sadrži tekstove, fotografije i autentična svjedočenja preživjelih učesnika tuzlanske kolone i egozdusa više desetina hiljada izbjeglih i raseljenih Srba sa područja Tuzlanskog kantona.
Sekretar ovog udruženja Danijel Perić ističe da se vrijednosti srpske nacije moraju poštovati.
- Čuvanje naše tradicije, vjere, običaja i kulture, očuvalo je srpski narod na ovim prostorima. Tome moramo učiti i buduća pokoljenja – ističe Perić.
U Muzeju Semberija upozoravaju da je najbliži Regionalni arhiv u Zvorniku. Podsjećaju da je i urbanističkim planom Grada predviđena izgradnja arhiva u staroj zgradi uprave bolnice, koja se nalazi u produžetku bioskopa i hotela Drina, a preko puta ulaza u gradski park, te se nadaju da će nadležni konačno podržati i inicijativu da Bijeljina dobije svoj arhiv u kojem bi bilo sačuvano ono što je decenijama mukotrpno sakupljano kulturno - naučnim radom.