Uz jesen stižu i viroze. I posljednjih dana svjedoci smo temperaturnih oscilacija, ujutro desetak stepeni, a popodne 20 stepeni više, što ugrožava zdravlje i pogoduje širenju virusnih bolesti. U ovom periodu povećava se broj građana sa simptomima prehlade i respiratornim infekcijama. Naročito ugrožena su djeca, starije osobe ali i osobe sa oslabljenim imunitetom.
Pomoć ljekara najčešće potraže samo oni sa većim zdravstvenim komplikacijama, a ostali pribegavaju kućnoj apoteci. Po staroj narodnoj, "bolje spriječiti nego liječiti", većina građana pokušava da izbjegne ove bolesti pa su se snabdjeli vitaminima, a vode računa i o ishrani.
- Dosta tečnosti, voće i povrće, pa tablete C vitamina, kalcijuma, magnezijuma. Sve to koristim. Bolje nego da posle dajem te pare na lijekove. A vijeme nije kao nekada. Tokom dana u majicama kratkih rukava a uveče zimske jakne i čizme. Za 24 sata temperatura zna da padne ili se poveća za više od 15 stepeni. To nije zdravo - kaže Nada Sekanić za portal InfoBijeljina.
Viroze respiratornog sistema često prate zapušenost i curenje iz nosa i suvi kašalj. Ljekari upozoravaju da se virusna obolenja ne liječe antibioticima. Specijalista urgentne medicine bijeljinskog Doma zdravlja Srđan Mijatović pacijente savjetuje da što više vremena provode na svježem vazduhu, izbjegavaju boravak u velikim grupama, redovno provjetravaju prostorije.
- Respiratorne infekcije se prenose na rastojanju od metar, metar i po, te treba izbjegavati prostorije u kojima neko kašlje, kiše, curi mu nos itd. To je teže u školama, vrtićima i tamo gdje su kontakti neizbježni, pa se češće javljaju u tim uzrastima. Neophodne su i pojačane higijenske mjere - kaže dr Mijatović.
Pomoć ljekara, upozorava, potrebno je potražiti kada temperatura traje 3-5 dana i u slučajevima otežanog disanja ili laringitisa.
Dobra preventivna mjera je i vakcinacija protiv gripa, a broj pacijenata koji se odlučuju na ovaj vid zaštite povećava se iz godine u godinu. Vakcinisanje se preporučuje osjetljivim kategorijama, osobama starijim od 65 godina života, hroničnim bolesnicima, djeci mlađoj od pet godina, posebno onoj koja imaju bronhijalnu astmu i slične pulmološke smetnje.
U Bijeljini se svake godine u prosjeku vakciniše oko 2.000 stanovnika.