Međutim, za nešto takvo bh. građevinarima su potrebne garancije i podrška države, koje sada nemaju, a uz pomoć kojih bi, kako su nam kazali iz STK BiH, mogli iskoristiti svoje evidentne potencijale u ovom sektoru.

Tome u prilog svakako ide sporazum o saradnji između STK BiH, te privrednih komora FBiH, Republike Srpske, Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Slovenije i Makedonije, koji je potpisan ove godine. Oni su time izrazili spremnost da ostvare saradnju, te pruže pomoć u razvoju i jačanju privrednih društava iz oblasti građevinarstva, ali i da će se upravo posebno raditi na organizaciji i koordinaciji zajedničkog nastupa građevinske privrede na trećim tržištima.

Iz STK BiH su nam kazali da ukoliko dođe do povlačenja turskih građevinara iz Rusije, doći će do otvaranja prostora za ulazak firmi iz drugih država, pa tako i iz BiH. Kako su istakli, bh. firme su dorasle takvim ozbiljnim poslovima, ali naglašavaju da država BiH svojim garancijama mora stati iza njih, kao što je to najavila Srbija za ovaj sektor.

Da bi moglo biti više posla za građevinare iz regiona, potvrdio je i Rasim Ljajić, ministar trgovine Srbije, koji je kazao da će se povlačenjem turskih kompanija iz Rusije otvoriti prostor za veće angažovanje srpskih građevinara.

"Velike turske građevinske kompanije koje su do sada radile u Rusiji angažovale su, pored lokalne - ruske radne snage i dobar dio turskih radnika i tu se može otvoriti prostor", rekao je Ljajić komentarišući posljedice sankcija koje je Rusija uvela Turskoj zbog obaranja ruskog vojnog aviona. Naime, neimari sa Balkana su bili na cijeni sve do devedesetih godina prošlog vijeka kada su na rusko tržište s velikim investicijama došle turske građevinske kompanije i potisnule ih. Turski građevinari su tako postali ključni igrači na tom tržištu i procjenjuje se da su za to vrijeme turske kompanije sklopile ugovore vrijedne 50 milijardi dolara i da su samo u Moskvi izgradili oko 24 miliona kvadratnih metara.

Mihail Menj, ruski ministar građevinarstva, nije isključio mogućnost da će turski građevinari napustiti rusko tržište, jer je "povjerenje prema njima kao partnerima narušeno". Osim povjerenja, Turci su sada izgubili i neke privilegije, kao što je, recimo, bezvizni režim.

Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, rekao je da je očigledan problem u tome što vlasti na bh. nivou ne vide mogućnosti koje se pojavljuju svaki dan i ne stvaraju ambijent, zajedno s entitetskim vladama, oko mogućnosti koje zaista BiH može da iskoristi.

"Jedna od tih mogućnosti je i odlazak naših građevinskih firmi u Rusiju. Do sada je to sve rješavano po principima, naši radnici, beogradske firme i rad u Rusiji", upozorava Pavlović. U toj cijeloj priči, kaže on, bh. ekonomska diplomatija apsolutno ne postoji, te da je to nešto što smo u bivšoj Jugoslaviji veoma dobro koristili, a u BiH ne.

"Mi smo nepripremljeni, neaktivni, polusposobni i to je prije svega krivica institucija na nivou BiH i entiteta", rekao je Pavlović.

Naime, Rusija će od 1. januara 2016. godine uvesti vize za turske građane, a Ministarstvo rada i socijalne zaštite već je najavilo i značajno smanjenje kvota za turske građevinske firme u 2016. i oštrije mjere za dobijanje radnih papira i dozvola. Osim toga, turske kompanije će od Nove godine morati da od ruske vlade dobiju i specijalnu dozvolu za sklapanje novih ugovora na teritoriji Rusije.