BiH
28.04.2022.
09:11
Rusija drži ključeve EUFOR-a, SAD imaju rješenje u slučaju veta
Izvor: Nezavisne
0
Podijeli
Ruska Federacija drži ključ evropske vojne misije u BiH, s obzirom na to da je za produženje misije EUFOR-a, vojne misije EU, potrebna odluka Savjeta bezbjednosti, gdje Rusija ima pravo veta.
Da bi Rusija mogla uložiti veto, u diplomatskim krugovima se spekuliše već neko vrijeme, a Entoni Blinken, američki državni sekretar, prvi put se u vezi s tim pitanjem javno izrazio.
Blinken je, naime, rekao da Zapad sprema odgovor ako Rusija uloži veto na misiju EUFOR-a "Altea".
"Mi smo angažovani sa različitim zainteresovanim stranama u vezi sa planiranjem u vanrednim situacijama", rekao je Blinken.
Aleksandar Radić, vojni analitičar iz Beograda, ističe da je Zapad u više navrata stavio do znanja da u kontekstu ukrajinske krize, ne samo da želi da zadrži vojnu misiju u BiH, nego želi da je i ojača. On podsjeća da je EUFOR pojačan upravo nakon početka sukoba u Ukrajini te da je to predstavljalo prvi konkretan korak u tom smjeru.
"Naravno da će iznaći način, pogotovo što su Amerikanci eksplicitno rekli da će naći model. Modela ima da se to pravno uradi i jasno je da pritom mora da bude neka misija koja ima format EU, ali faktički čitamo da će to da budu članice NATO-a i prijateljskih zemalja. Suština se neće promijeniti i jasno se vidi da im je stalo da sada imaju jače i izraženije prisustvo u BiH nego na Kosmetu. To govori o njihovom diskursu. Oni BiH vide kao potencijalnu tačku krize, a ne Kosmet, što je u percepciji javnog mnjenja u Srbiji dominantni problem", ističe Radić.
Koliko je poznato, Rusija se još u javnosti nije izjasnila o tome kako će postupiti u novembru, kada ova tema dođe na glasanje.
Međutim, Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, tvrdi da EUFOR može ostati u BiH, ali samo uz odobrenje Savjeta bezbjednosti UN, osim toga, Dodik je mišljenja da EUFOR ne može mijenjati svoju misiju.
"Ranije sam se zalagao za produženje mandata EUFOR-a, ali više neću podržavati snage koje patroliraju gradovima i dolaze oklopnim vozilima pred škole, vrtiće i institucije. Zbog galame iz Sarajeva odjednom se pojavilo dodatnih 500 vojnika koji kruže po BiH, tu su ispred škola, vrtića. Protiv takve smo misije 'Altea'", rekao je on.
Rusija je, podsjećamo, prošlog novembra, kao znak dobre volje, pristala na produženje misije EUFOR-a na godinu dana, iako su i tada tenzije između Zapada i Rusije zbog Ukrajine bile veoma visoke. Kada smo prošle godine o ovoj temi razgovarali s jednim visokim zapadnim diplomatom, tada nam je rečeno da Rusiji nije u interesu da ne produži mandat EUFOR-a i jer bi na taj način otvorila vrata za direktnu vojnu misiju NATO-a. Međutim, ostalo je nejasno da li bi eventualnu novu vojnu misiju bilo moguće organizovati bez formalne saglasnosti BiH, s obzirom na to da se može pretpostaviti da bi srpski predstavnici uložili veto u institucijama BiH.
U EUFOR-u podsjećaju da je misija EUFOR-a jednoglasno odobrena rezolucijom UN 1575 22. novembra 2004. godine i to u saradnji sa EU.
"EUFOR je pravni nasljednik SFOR-a i ima jedinstvenu komandu i kontrolu s ciljem ispunjenja misije u odnosu na implementaciju Aneksa I-A i Aneksa II Dejtonsko-pariskog sporazuma. EUFOR-ova glavna uloga je stabilizacija mira u skladu s vojnim aspektima mirovnog sporazuma", naglašavaju oni.
Prilikom našeg nezvaničnog razgovora prošle godine o mogućem (ne)produžavanju misije EUFOR-a, naš sagovornik nam je rekao da Berlin plus sporazum daje mandat NATO-u za pitanja vojne bezbjednosti u BiH te da je EUFOR misija dobila saglasnost da zamijeni NATO. Iako nije eksplicitno rečeno, indirektno se sugeriše da bi NATO imao pravo da u slučaju potrebe nastavi vojnu misiju, odnosno ako EUFOR ne bi dobio saglasnost, jer je NATO saglasnost dobio 1995. godine, kada je IFOR dobio mandat za održavanje mira u BiH u skladu s vojnim aneksima Dejtonskog sporazuma, a tu saglasnost je samo prenio na EUFOR.
U međuvremenu, američki dnevni list sa dobrim izvorima u američkim bezbjednosnim službama "Washington Post" tvrdi da će u junu navodno biti usvojen novi NATO koncept u kojem Rusija više neće biti viđena kao partner, već kao rival. Ukoliko je ovo tačno, to bi značilo potpuno nove odnose između Zapada i Rusije, a to će se odraziti i na vojnu misiju u BiH.
Osim toga, zanimljiva je vijest koja se pojavila juče, a u kojoj je naglašeno da će zapadne zemlje predložiti promjenu modela korištenja veta u Savjetu bezbjednosti UN. Prema ovim informacijama, prvo će o temama koje budu predmet veta razgovarati Generalna skupština UN, a zemlje koje žele da ulože veto moraće ga braniti pred tim tijelom. Ukoliko ovaj model bude usvojen, biće otežano bilo kojoj zemlji, pa i Rusiji, da jednostrano ulaže veta na politike ili strategije koje im nisu u interesu.
Blinken je, naime, rekao da Zapad sprema odgovor ako Rusija uloži veto na misiju EUFOR-a "Altea".
"Mi smo angažovani sa različitim zainteresovanim stranama u vezi sa planiranjem u vanrednim situacijama", rekao je Blinken.
Aleksandar Radić, vojni analitičar iz Beograda, ističe da je Zapad u više navrata stavio do znanja da u kontekstu ukrajinske krize, ne samo da želi da zadrži vojnu misiju u BiH, nego želi da je i ojača. On podsjeća da je EUFOR pojačan upravo nakon početka sukoba u Ukrajini te da je to predstavljalo prvi konkretan korak u tom smjeru.
"Naravno da će iznaći način, pogotovo što su Amerikanci eksplicitno rekli da će naći model. Modela ima da se to pravno uradi i jasno je da pritom mora da bude neka misija koja ima format EU, ali faktički čitamo da će to da budu članice NATO-a i prijateljskih zemalja. Suština se neće promijeniti i jasno se vidi da im je stalo da sada imaju jače i izraženije prisustvo u BiH nego na Kosmetu. To govori o njihovom diskursu. Oni BiH vide kao potencijalnu tačku krize, a ne Kosmet, što je u percepciji javnog mnjenja u Srbiji dominantni problem", ističe Radić.
Koliko je poznato, Rusija se još u javnosti nije izjasnila o tome kako će postupiti u novembru, kada ova tema dođe na glasanje.
Međutim, Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, tvrdi da EUFOR može ostati u BiH, ali samo uz odobrenje Savjeta bezbjednosti UN, osim toga, Dodik je mišljenja da EUFOR ne može mijenjati svoju misiju.
"Ranije sam se zalagao za produženje mandata EUFOR-a, ali više neću podržavati snage koje patroliraju gradovima i dolaze oklopnim vozilima pred škole, vrtiće i institucije. Zbog galame iz Sarajeva odjednom se pojavilo dodatnih 500 vojnika koji kruže po BiH, tu su ispred škola, vrtića. Protiv takve smo misije 'Altea'", rekao je on.
Rusija je, podsjećamo, prošlog novembra, kao znak dobre volje, pristala na produženje misije EUFOR-a na godinu dana, iako su i tada tenzije između Zapada i Rusije zbog Ukrajine bile veoma visoke. Kada smo prošle godine o ovoj temi razgovarali s jednim visokim zapadnim diplomatom, tada nam je rečeno da Rusiji nije u interesu da ne produži mandat EUFOR-a i jer bi na taj način otvorila vrata za direktnu vojnu misiju NATO-a. Međutim, ostalo je nejasno da li bi eventualnu novu vojnu misiju bilo moguće organizovati bez formalne saglasnosti BiH, s obzirom na to da se može pretpostaviti da bi srpski predstavnici uložili veto u institucijama BiH.
U EUFOR-u podsjećaju da je misija EUFOR-a jednoglasno odobrena rezolucijom UN 1575 22. novembra 2004. godine i to u saradnji sa EU.
"EUFOR je pravni nasljednik SFOR-a i ima jedinstvenu komandu i kontrolu s ciljem ispunjenja misije u odnosu na implementaciju Aneksa I-A i Aneksa II Dejtonsko-pariskog sporazuma. EUFOR-ova glavna uloga je stabilizacija mira u skladu s vojnim aspektima mirovnog sporazuma", naglašavaju oni.
Prilikom našeg nezvaničnog razgovora prošle godine o mogućem (ne)produžavanju misije EUFOR-a, naš sagovornik nam je rekao da Berlin plus sporazum daje mandat NATO-u za pitanja vojne bezbjednosti u BiH te da je EUFOR misija dobila saglasnost da zamijeni NATO. Iako nije eksplicitno rečeno, indirektno se sugeriše da bi NATO imao pravo da u slučaju potrebe nastavi vojnu misiju, odnosno ako EUFOR ne bi dobio saglasnost, jer je NATO saglasnost dobio 1995. godine, kada je IFOR dobio mandat za održavanje mira u BiH u skladu s vojnim aneksima Dejtonskog sporazuma, a tu saglasnost je samo prenio na EUFOR.
U međuvremenu, američki dnevni list sa dobrim izvorima u američkim bezbjednosnim službama "Washington Post" tvrdi da će u junu navodno biti usvojen novi NATO koncept u kojem Rusija više neće biti viđena kao partner, već kao rival. Ukoliko je ovo tačno, to bi značilo potpuno nove odnose između Zapada i Rusije, a to će se odraziti i na vojnu misiju u BiH.
Osim toga, zanimljiva je vijest koja se pojavila juče, a u kojoj je naglašeno da će zapadne zemlje predložiti promjenu modela korištenja veta u Savjetu bezbjednosti UN. Prema ovim informacijama, prvo će o temama koje budu predmet veta razgovarati Generalna skupština UN, a zemlje koje žele da ulože veto moraće ga braniti pred tim tijelom. Ukoliko ovaj model bude usvojen, biće otežano bilo kojoj zemlji, pa i Rusiji, da jednostrano ulaže veta na politike ili strategije koje im nisu u interesu.