Ovo se navodi u izvještajima Kancelarije za reviziju institucija FBiH.

Osnovni kapital šest rudnika koji su u većinskom vlasništvu Vlade Federacije BiH je oko 669 miliona KM, što znači da su dugovanja duplo veća od kapitala.

Izvještajima su obuhvaćeni Rudnici Kreka iz Tuzle, Rudnik mrkog uglja Kakanj, Rudnik mrkog uglja Zenica, Rudnik mrkog uglja Breza, RMU Đurđevik i RMU "Abid Lolić" iz Travnika.

Svi rudnici su dobili negativno mišljenje revizora.

Jedino za Rudnik uglja Gračanica do sada nije urađena revizija za prošlu godinu.

Najveći gubitaš su Rudnici Kreka iz Tuzle, čiji je akumulirani gubitak na kraju prošle godine iznosio čak 583.487.654 KM.

"Društvo je ostvarilo gubitak u 2023. godini u iznosu od 38.060.311 KM, a akumulirani gubitak na dan 31. decembar 2023. iznosi 583.487.654 KM i premašuje iznos osnovnog kapitala za 188.649.404 KM", navodi se u revizorskom izvještaju.

Slijedi rudnik Zenica, koji je zaključno sa prošlom godinom imao akumulirani gubitak od 303.362.515 KM.

"Za 2023. godinu ostvaren je gubitak u iznosu od 34.742.040 KM, a akumulirani gubitak na dan 31. decembar 2023. godine iznosi 303.362.515 KM i iznad je kapitala za 25.223.655 KM, dok je ukupna imovina iskazana u iznosu od 237.820.844 KM", piše u revizorskom izvještaju.

Rudnik Kakanj ima ukupan akumulirani dug od 183.685.463 KM.

"Društvo je ostvarilo gubitak u 2023. godini u iznosu od 16.212.474 KM, a akumulirani gubitak na dan 31. decembar 2023. iznosi 183.685.463 KM i premašuje iznos osnovnog kapitala za 91.103.108 KM", ističu revizori.

Rudnik Breza imao je na kraju prošle godine akumulirani gubitak u iznosu od 178.180.807 KM.

"Društvo je ostvarilo gubitak u 2023. godini u iznosu od 16.116.472 KM, a akumulirani gubitak na dan 31. decembar 2023. godine iznosi 178.180.807 KM i premašuje iznos osnovnog kapitala za 126.185.579 KM", stoji u revizorskom izvještaju za rudnik Breza.

I rudnik Đurđevik je poslovao u minusu i ima visok akumulirani dug.

"Društvo je ostvarilo gubitak u 2023. godini u iznosu od 21.271.845 KM, a akumulirani gubitak na dan 31. decembar 2023. godine iznosi 53.895.726 KM i premašuje iznos osnovnog kapitala za 12.091.798 KM", piše u revizorskom izvještaju.

Rudnik "Abid Lolić" krajem prošle godine imao je dug od 25.597.233 KM.

"Društvo je ostvarilo gubitak u 2023. godini u iznosu od 2.238.741 KM, a akumulirani gubitak na dan 31. decembar 2023. iznosi 25.597.233 KM i premašuje iznos osnovnog kapitala za 13.531.057 KM", navodi se u izvještaju.

Sinan Husić, predsjednik Saveza sindikata rudnika FBiH, rekao je za "Nezavisne novine" da se priča o revizorskim izvještajima ponavlja iz godine u godinu.

"Mislim da bi trebalo na jedan stručan, sadržajan način utvrditi stvarne obaveze. Bilo je kvalitetnih inicijativa u prethodnom periodu od strane Porezne uprave FBiH da se to sistemski riješi. Država jako dobro zna radi čega su jednim dijelom pokazatelji takvi kakvi jesu u rudnicima u FBiH. Ovaj nezavidan status koji imaju u kompletnom energetskom sektoru je u jednom dijelu i proizveo takve pokazatelje. Nije se kvalitetno ni dobro rukovodilo rudnicima. Nismo imali pravovremeno ni opredjeljenje niti politiku rudarenja u Federaciji BiH. Treba realno pristupiti procjeni kompletnog stanja, te eventualno mogućih perspektiva. Ne možemo bježati od toga da mi već jedan od rudnika zatvaramo, a to je RMU Zenica. Nerealno je takođe očekivati da ćemo poslije 2050. godine eksploatisati ugalj. Zato treba napraviti plan za narednih 25 godina", ističe Husić.

Dodaje da bez uglja energetski sektor u cijeloj Bosni i Hercegovini još uvijek ne može dostići potreban nivo stabilnosti.

"Kompletan sistem bi bar u narednih 25 godina trebao imati puno ozbiljniji i odgovorniji pristup prema rudarstvu. Prethodnih mjeseci je uložen ogroman napor da se nešto pokuša riješiti, i da nije bilo toga, cijeli energetski sistem bi bio ugrožen. Neizbježno će biti da se jedan dio dugovanja, od kojih su neka stara više od 25 godina, otpiše. Postavljam pitanje ko će ispuniti obaveze rudnika u Zenici da bi on mogao biti zatvoren. Jedan dio rješenja će morati biti otpis dugovanja. Jedan od ključnih problema dugovanja je da je cijenu uglja utvrđivala država. A ona je to radila kako bi imala stabilnu 'Elektroprivredu BiH', kako na proizvodnom planu, tako i na finansijskom. Zatvarane su oči na to da će, pored ostalih slabosti u rudnicima, ovo ih dovesti u jedno jako, jako teško stanje. Da smo u prethodnih 25 godina u prosjeku imali za 10 KM veću cijenu po isporučenoj toni uglja, danas dug ne bi bio veći od milijardu KM, već 350, 400 miliona KM", naglasio je Husić.