Ovo se, između ostalog, navodi u izvještaju revizije učinka "Energetska efikasnost institucija javnog sektora", u kojem se naglašava i to da uprkos opredjeljenju Vlade RS da se poveća energetska efikasnost, troškovi za energiju u republičkom budžetu imaju trend rasta, a samo u 2014. godini iznosili su blizu 1,5 miliona KM.

"89 institucija javnog sektora od kojeg je revizija prikupila podatke u periodu od 2011. do 2013. u prosjeku godišnje je trošilo oko 27 miliona KM", navodi se u izvještaju Glavne službe za reviziju javnog sektora.

Revizori su skrenuli pažnju i na to da, za razliku od zemalja regiona, RS nema propise koji definišu naknade za otpad od elektronskih proizvoda, otpadnih guma, akumulatora, vozila, ulja, itd, iako se tu mogu prikupiti značajna sredstva, a kasnije upotrijebiti u projekte koji bi poboljšali energetsku efikasnost.

"Trenutni nivo zaduženosti javnog sektora smanjuje mogućnost finansiranja mjera energetske efikasnosti putem kredita, iako iskustvo zemalja koje su ranije počele sa mjerama energetske efikasnosti pokazuju da bi se veći dio obaveza mogao servisirati iz ostvarenih ušteda", navodi revizija.

Iz revizorskog izvještaja može se zaključiti da institucije RS ne raspolažu kadrovima i znanjima o tome šta treba da se radi, ali ni o koristima koje proizlaze iz efikasnijeg korišćenja energije.

"RS je praktično posljednja u Evropi koja počinje sa sprovođenjem mjera energetske efikasnosti", navodi se u izvještaju i skreće pažnja da Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost kao institucija od posebnog značaja ne raspolaže kapacitetima te da netransparentno finansira projekte energetske efikasnosti.