Republika Srpska nema strateških i operativnih planova koji definišu organizaciju, odgovornosti, aktivnosti, obaveze i nadležnosti odbrane od poplava, a trošenje sredstava prikupljenih od vodnih naknada ne usmjerava se u sektor voda.
Ovo se, između ostalog, navodi u Izvještaju revizije učinka o prevenciji poplava, u kojem se ističe i to da se nakon poplava iz 2014. godine bez sveobuhvatne procjene pristupilo sanaciji, rekonstrukciji i izgradnji zaštitnih objekata.
"Realizacija urgentnih mjera vršena je na način koji ne osigurava dovoljan stepen transparentnosti i odgovarajući kvalitet izvršenih radova", navodi se u izvještaju.
U izvještaju se navodi i to da su cijene koje su ugovorene za realizaciju hitnih mjera nakon poplava značajno varirale za iste radove, te da su bile daleko veće u odnosu na cijene radova finansiranih iz kredita Evropske investicione banke.
Što se tiče ovih kreditnih sredstava, revizija je pokazala da procedure javnih nabavki nisu bile transparentne, da su trajale po sedam mjeseci i da je bilo nesporazuma s EIB-om u vezi sa nadzornim organom na ovim projektima. Prema ugovoru s EIB-om, predviđeno je da do kraja 2013. godine, odnosno prije poplava, hitno budu urađena 134 projekta, ali do kraja 2014. u proceduri je bilo svega 38 takvih projekata.
Kada je u pitanju prevencija poplava, revizija navodi da se uglavnom sprovode pasivne mjere, da se značajno kasni u izradama dokumenta te da je regulatorni oblik nepotpun i nedovoljno jasan. Takođe, polovina pumpnih stanica nije u funkciji, kanali za navodnjavanje se ne čiste, objekti kao što su nasipi i brane se ne održavaju, a u posljednjih nekoliko godina nije urađeno gotovo ništa s obzirom na to da su svi objekti i oprema koji služe zaštiti od poplava izrađeni prije 30 i više godina.
"Brojne informacije ukazuju da stanje u oblasti prevencije poplava nije zadovoljavajuće", navodi se u izvještaju.
Povodom nalaza revizije juče smo pokušali dobiti i komentar od Dragana Anđelića, direktora Javne ustanove "Vode Srpske", ali nakon što je čuo o čemu se radi rekao je da ga nazovemo kasnije, nakon čega se više nije javljao na mobilni telefon.
Inače, sudeći prema nalazima revizije, JU "Vode Srpske" imala je najviše propusta s obzirom na to da je isključivo u njihovoj nadležnosti bilo trošenje sredstava od EIB-a i Fonda solidarnosti, te sprovođenje postupaka sanacije i izgradnje objekata za zaštitu od poplava.
Na osnovu analize došlo se do toga da postojeći strateški, regulatorni i planski okvir i način finansiranja ne obezbjeđuju pouzdanu osnovu za efikasnu i efektivnu zaštitu od poplava.
"Postojeći planovi na nivou RS nemaju operativni karakter, međusobno nisu povezani i usaglašeni, a nejasna je i svrha njihovog donošenja", navodi se u izvještaju i dodaje da se trošenje novca ne prati i ne analizira, ali da i pored toga nije bilo prijedloga da se to poboljša.