Višestruki su prvaci BiH i Republike Srpske u orjentaciji, statičkoj i dinamičkoj apnei, brzinskim ronilačkim disciplinama, podvodnim vještinama, a medalje su osvajali i na takmičenjima iz podvodne fotografije i podvodnog ribolova kao i u drugim disciplinama. 

Put kluba nije bio lak. Suočavali su se bijeljinski ronioci sa brojnim teškoćama, od nedostatka opreme, neadekvatnih uslova rada i drugih, ali ljubav prema ovom sportu, podvodnom svijetu i tajnama koje krije, pomagala im je da opstanu.

Grupa ronilaca koji su obuku završili u tadašnjoj Jugoslovenskoj narodnoj armiji, osnovala je 1989. godine Ronilacki klub "Drina Bijeljina", a od 1994. godine klub nosi ime "Panteri".

Lazo Petrović, Amir Grošić, Nikola Borović, braća Stanko i Zdravko Stevanović, Predrag Miličević, Dušan Marković, Savo Miličić, samo su neki od entuzijasta koji su osnovali i reaktivirali klub i radili na afirmaciji ronilaštva u Semberiji. 

Danas, iako jedan od četiri ronilačka kluba na ovom području, najmasovniji je, a iz godine u godinu broj članova se povećava. Procjenjuje se da je neki od kurseva u ovom klubu završilo više od stotinu polaznika.

Ponosni su "Panteri" i na članove u 4 ronilacke i 3 odnosno 4 instruktorske kategorije po CMAS I CEDIP standardima u zavisnosti od svjetske asocijacije kojoj pripadaju.

- Danas je u klubu aktivno 30-tak ronilaca od čega 6 instruktora. Pored crnogorskog i hrvatskog primorja, ronili smo u sredozemnom, crvenom, egejskom i jonskom moru. Neprocjenjive i najljepše uspomene i iskustva nosimo iz Egipta, Tunisa, Španije i Turske. Svake godine organizujemo takmičenje povodom slave grada Sv. Pantelejmona, Prvenstvo BiH, Prvenstvo Republike Srpske. Klub organizuje i memorijal posvećen članovima kluba koji su nas, nažalost, napustili među kojima moramo da pomenemo Nikolu Vojakovića, Jelenu Spremo, Predraga Miličevica i Nebojšu Zorića, ali i druge koji su ostavili neizbrisiv trag u radu kluba - kaže jedan od osnivača i dugogodišnji član kluba Dušan Marković.

"Panteri" su organizovali regatu Tarom i Drinom sa dva čamca, od Đurđevića Tare do Pavlovića mosta, a svake godine učestvuju u Ronilačkim igrama na hrvatskom ostrvu Pagu.

- Iako je ronjenje jedan od sportova koji se najbrže širi svijetom, finasijska kriza uzima danak. Ovo je skup sport, oprema se brzo haba, tako da je jako teško održati sve u upotrebljivom stanju. Da bi ronioci napredovali moraju da idu na stazna ronjenja, seminare i razne edukacije sto je dodatni trošak. Nastojimo da troškove kurseva svedemo na minimum, a za aktivne članove sufinansiramo troškove staznih ronjenja. Na gradskom stadionu imamo prostoriju za nastavu i magacin koje smo vlastitim sredstvima renovirali i stavili u funkciju. Obuku vršimo na bazenima Banje Dvorovi, tu treniramo i organizujemo takmičenja, a zahvaljujući njihovom poslovodstvu za te namjene ne plaćamo. Uvijek nam nešto nedostaje, ronilačka oprema, plovna sredstva i vanbrodski motori. Tehnika i tehnologija napreduju, pokušavamo da pratimo trendove, da se edukujemo i idemo u korak s vremenom - priča Marković za portal InfoBijeljina. 

Pored sportskih rezultata, klub je posebno ponosan na pomaganje društvenoj zajednici u slučajevima elementarnih nepogoda i drugih nesreća. Bijeljinski ronioci dokazali su se u ekstremnim poplavama 2010. i 2014. godine kada su nesebično na terenu spašavali ljude, životinje i materijalno-tehnička sredstva, dostavljali osnovne potrepštine. Stariji i iskusniji takmičari vade utopljenike. 

- To je onaj ružniji i teži dio našeg posla, ali mi smo obučeni za to i uvijek spremni da pomognemo - kaže Marković.

Ronjenje je napretkom tehnologije i opreme postao bezbjedan sport da se svi, sa malo ljubavi i volje, mogu njime baviti. Iz Ronilačkog kluba "Panteri" pozivaju sve željne avanture da se odvaže i prijave a oni će se pobrinuti da im pokažu ljepotu podvodnog svijeta.