Njihov broj u 2014. je skoro utrostručen u odnosu na prethodnu godinu. Prošle godine se za odlazak iza rešetaka umjesto plaćanja novčane kazne odlučilo 276 osoba. Dan zatvora u Srpskoj košta 100 maraka.

Svake godine sudovi bilježe desetine slučajeva u kojima građani kažu da im se više isplati provesti nekoliko dana u zatvoru nego platiti stotine maraka kazne zato što nisu vezali pojas, upalili svjetla na automobilu ili prošli kroz crveno svjetlo na semaforu.

Broj ovakvih "kompenzacija" iz godinu u godinu raste, što pokazuju i podaci Ministarstva pravde RS. Tokom 2012. godine 110 lica je boravilo u zatvoru umjesto plaćanja kazne, a 2013. njih 105 odlučilo se na privremeni život iza rešetaka. Dan zatvora u Srpskoj košta 100 maraka, a stanovnici Doboja su u prošloj godini najviše posezali za tim vidom kompenzacije - 136.

- Novčana kazna biće zamijenjena kaznom zatvora tako što će se za svakih 100 maraka odrediti jedan dan zatvora s tim da se ne može prekoračiti propisana kazna za to djelo - kažu u Ministarstvu pravde.

Mnogi stanovnici smatraju da je nekoliko dana provedenih u zatvoru dobro rješenje i ušteda za kućni budžet. Sa druge strane, neki to doživljavaju kao "priliku" da se odmore od sumorne svakodnevice.

- Kad god sud dopusti kaznu treba odležati, a ne platiti. U zatvoru se čovjek odmori. Imaš šta jesti i piti, a kod kuće se samo sekiraš i nerviraš - smatra Banjalučanin Pero J.

Kažnjenom koji dokaže da nije u mogućnosti da plati novčanu kaznu sud posebnim rješenjem tu kaznu zamijeni za zatvor. U Ministarstvu pravde ističu da se dug iz registra kažnjenom briše kada odleži kaznu. Takođe, ako osuđeni ne plati novčanu kaznu u roku koji je predviđen presudom, sud će donijeti odluku da novčana kazna bude zamijenjena kaznom zatvora.

- Ukoliko osuđeni isplati samo dio novčane kazne, ostatak će srazmjerno biti pretvoren u kaznu zatvora - kazali su u Ministarstvu pravde.

Krivični zakon RS predviđa da kazna zatvora može biti zamijenjena radom za opšte dobro u slučajevima u kojima se novčana kazna zamjenjuje kaznom zatvora.

- Rad za opšte dobro na slobodi još nije u primjeni zbog donošenja provedbenih akata koji treba bliže da propišu vrstu poslova, uslove rada i nadzor nad sprovođenjem rada za opšte dobro na slobodi - pojašnjavaju u Ministarstvu pravde.

Šest zatvora

Krajem prošle godine u svih šest kazneno-popravnih ustanova u RS boravilo je 1.404 osobe među kojima 1.142 osuđenika, a 262 pritvorenika.