Plan proizvodnje struje ostvarili su za prvih devet mjeseci sa 99,7 odsto, a eksploatacija uglja je iznad planirane.

Ipak, nema zaliha uglja, a ne mogu se pohvaliti ni finansijskim rezultatima, na šta je u najvećoj mjeri uticala niska proizvođačka cijena struje i prodaja Slovencima po povlaštenoj cijeni.

Iako ima mnogo problema već sada nije upitno da će ugljevički rudnik do kraja godine proizvesti dovoljne količine uglja za ispunjenje plana. Preseljenjem na novi površinski kop Ugljevik istok, koji dijele sa drugim koncesionarom, otežana je eksploatacija, uz istovremeno niži kvalitet rude.

- Došli smo u možda nezavidnu situaciju. Naime, imamo problem iskopavanja uglja onako kako to nije predviđeno projektom, a prinuđeni smo jer drugi koncesionar nije dosad ušao u radove. Godinama ukazujemo Ministarstvu i Vladi, koji su izdali koncesiju, da je krajnje vrijeme da se diskutuje o tome i da se rješava taj problem - kaže Dragiša Vidaković, izvršni direktor za proizvodnju uglja.

Slabiji kvalitet uglja i sadržaj drugih elemenata spustili su koeficijent iskorištenosti, pa je potrošnja porasla na 1,3 tone po proizvedenom megavatčasu. Kotao termoelektrane je dotrajao, pa se odlaže kapitalni remont do neophodne revitalizacije koja bi povećala snagu elektrane. Finansijski rezultati sada ne ostavljaju mnogo prostora za takve planove.

- Za to su potrebna velika sredstva, međutim, ta investicija bi podigla snagu za nekih 20 do 30 megavata, tako da bi ta investicija bila za nekih sedam-osam godina isplativa - kaže Milutin Tasovac, izvršni direktor zaproizvodnju električne energije RITE Ugljevik.

U Ministarstvu energetike i tudarstva za sada nemaju rješenje za probleme sa kojim se suočavaju u TE Ugljevik. Ipak vjeruju da će se uprkos teškoćama uspjeti ostvariti planirana proizvodnja.

- Na deponiji uglja u Ugljeviku i Gacku nalaze se nedovoljne količine uglja za siguran i kontinuiran rad, ali se iskreno nadam da će menadžment RiTE Ugljevik biti dovoljno posvećen da ubrza proizvodnju uglja - kaže ministar Petar Đokić.

Vlada i Elektroprivreda upoznati su sa potrebama za investiranjem, ne samo u revitalizaciju kotla, već i u nabavku nove rudarske mehanizacije, ali je upitno kada će ova značajna sredstva biti obezbijeđena. Izvjesno je da će uskoro sa kineskim partnerima biti otvorena fabrika za proizvodnju gipsanih ploča kako bi se iskoristili nusprodukti sistema za odsumporavanje dima.

Od početka ove godine trećina proizvedene električne energije šalje se u sistem Elektroprivrede Slovenije. U skladu sa arbitražnom odlukom, Slovenci struju kupuju po povlaštenoj cijeni od 55 evra po megavat času koja je pet evra niža od proizvođačke.