Ova smaragdna ljepotica se na kraju svoga toka, čija dužina iznosi sedam kilometara, ulijeva u Unu, protičući kroz bajkovitu prirodu ukrašenu gustim zelenim šumama. Prosječna dubina Krušnice iznosi sedam metara, a zbog kratkoće svoga toka spada u veoma hladne rijeke i njena prosječna godišnja temperatura je oko deset stepeni. Izvor rijeke je značajnog kapaciteta, a u prošlim decenijama vršena su njegova istraživanja u kojima su sudjelovali ronioci iz Francuske i Poljske.

 

Tada su otkrivena prostrana podzemna jezera i dvorane, te je utvrđeno kako se radi o velikom hidrološkom bogatstvu koje, zbog kompleksnosti mreže podzemnih pećina i odaja, nije do kraja istraženo. Pretpostavlja se kako je ime rijeke vezano za prostoriju gdje se ostavljao kruh, a na njenim obalama u prošlosti postojao je veliki broj vodenica koje su mljele žito, ali do današnjeg vremena niti jedna nije preostala.

 

Živi svijet u rijeci je veoma bogat, čemu doprinosi što rijeka cijelim tokom prolazi kroz nenaseljeni predio. Bogata je salmonidnim vrstama riba, a najzastupljeniji je lipljen, zatim potočna pastrmka te mladica i mnogo bijele ribe, pa je Krušnica raj za svakog strastvenog ribolovca.

 

Ono što je najzanimljivije, a tiče se živog svijeta u rijeci, jeste da u njoj živi čovječija ribica i rijetke vrste riječnih rakova. O čistoti Krušnice svjedoče i dabrovi, koji su se nakon mnogo godina ponovo počeli vraćati na ovdašnje rijeke, a brojne brane i staništa ukazuju na njihovo prisustvo.

 

Dabrovi su poznati kao životinje koje opstaju samo u ekološki čistim i nezagađenim vodama. Nerijetko se na obalama rijeke mogu susresti i divlje životinje, srne, medvjedi, pa i vukovi, koji se iz visokih šuma Grmeča spuštaju kako bi ugasili žeđ.

 

Iako je Krušnica idealno mjesto za razvoj turizma, na tom planu je u prošlosti veoma malo učinjeno, pa se tek povremeno održavaju takmičenja u sportskom ribolovu, te se susreće pokoji turista. U posljednje vrijeme gosti iz arapskih zemalja pokazuju zanimanje za posjetu Krušnici, pa je prije nekoliko godina u funkciju stavljena lađa koja omogućava plovidbu smaragdnom površinom rijeke. Poznati ekolog i borac za zaštitu prirodnog bogatstva Bosne i Hercegovine Nijaz Abadžić često je znao dolaziti i boraviti na rijeci Krušnici, a njenu ljepotu i čistotu često je hvalio. U vrijeme kada je pandemija virusa korona nametnula brojna ograničenja, ovakve prirodne destinacije dobile su na značaju, pa raste broj izletnika koji dolaze da uživaju u čarima ove planinske ljepotice.