Izvor "Nezavisnih" pojasnio je da je u suštini problem zbog kojeg ćemo, po svemu sudeći, još dugo čekati na rezultate popisa u tome što RS i FBiH ne mogu da se dogovore o tome da li u ukupan broj stanovnika treba da uđu i oni koji žive, rade i školuju se van granica BiH.

Mišljenje RS, a koje zastupa Zavod za statistiku RS kao član Centralnog popisnog biroa, jeste da te kategorije ne mogu biti rezidentni stanovnici, dok, s druge strane, FBiH traži da se rezidentnost stanovništva određuju po minimalnim eliminacionim kriterijumima, a da u rezidentno stanovništvo uđu i  svi oni koji rade i školuju se van BiH.

Zanimljivo je da i svjetski i evropski standardi u oblasti popisa ostavljaju i jednu i drugu mogućnost s obzirom na to da ima nekoliko desetina tzv. eliminacionih kriterijuma i da je data mogućnost svakoj zemlji da utvrdi koliko će tih eliminacionih kriterijuma primjenjivati.

Statističke agencije RS i FBiH zajedno sa Agencijom za statistiku BiH posljednjih dana su pokušale da riješe ove probleme, ali bezuspješno.

Na posljednjem sastanku bilo je dogovoreno da  Agencija za statistiku BiH statističkim agencijama dostavi jedinstven program obrade podataka, koji bi zajedno s primjedbama i sugestijama bio dostavljen Savjetu ministara BiH i Međunarodnoj monitoring misiji.

"Preostaje nam da se nastavimo dogovarati i pokušamo pronaći zajedničko rješenje. Dobili smo jedinstven program obrade podataka i do srijede ćemo im dostaviti svoje primjedbe, a oni će to vjerovatno proslijediti Savjetu minsitara, pa ćemo vidjeti šta dalje", rekla je juče Radmila Čičković, direktor Zavoda za statistiku RS.

Na pitanje da li je moguće da Savjet ministara BiH mimo stavova Zavoda za statistiku RS odredi kako će se obrađivati podaci, Čičkovićeva kaže da ne može ulaziti u to.

"Savjet ministara BiH i ranije je donosio zaključke koji su bili u saglasnosti s onim što smo i mi predlagali. Oni su upoznati s primjedbama koje sada imamo i vidjećemo kako će se dalje stvari odvijati", kaže Čičkovićeva.

Prema nezvaničnim informacijama, ukoliko bi bila prihvaćena pravila koja zastupa i traži RS, broj stanovnika u BiH mogao bi biti manji za oko 300.000, što ne odgovara FBiH, s obzirom na to da se uglavnom radi o Bošnjacima koji žive i rade u evropskim gradovima.

U Agenciji za statistiku BiH nedavno su nam rekli da je na nivou plana da se sukcesivno rezultati krenu objavljivati polovinom juna, ali da sve zavisi od Centralnog popisnog biroa i da li će unutar tog tijela biti postignut dogovor. Inače, u slučaju da dogovor o metodologiji bude postignut sutra, najmanje mjesec biće potrebno da se uradi validacija podataka, te izvrše određene provjere kako bi prvi podaci mogli biti objavljeni.

Dobro upućeni u cijeli projekat popisa stanovništva, domaćinstava i stanova ne isključuju ni mogućnost da statističke agencije u BiH svaka na svoju ruku objave svoje rezultate popisa, što bi, prema ocjeni mnogih, bio najgori mogući scenario.

"Zakonom je definisano ko šta objavljuje. Ne mogu da zamislim situaciju da neko na svoj način to obrađuje i objavljuje. To onda nije zvanično i ne znam ko će to da prizna. Cijela obrada popisne građe je u okviru sve tri statističke institucije i zajednički radimo taj posao. Zajednički rezultat tog popisa treba da budu iste cifre", rekla je juče Čičkovićeva.

Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH sproveden je od 1. do 15. oktobra 2013. godine i to nakon pet godina dogovora i političkih prepucavanja. Poreske obveznike projekat popisa koštaće 46 miliona KM, a do danas su objavljeni samo preliminarni podaci.