Prema podacima Centralne banke (CB) devizne rezerve BiH krajem avgusta ove godine iznosile su 16,68 milijardi maraka i na godišnjem nivou su povećane za 808,9 miliona. 

Kada je u pitanju monetarno zlato, kako je za “Glas Srpske” saopšteno iz ove finansijske institucije, ono je u deviznom portfoliju zastupljeno sa oko jedan odsto, odnosno 166 miliona maraka, pri čemu nije pojašnjeno koliko to i količinski iznosi.

Iz CB BiH nisu htjeli komentarisati ni svoje namjere o investiranju deviznih rezervi u bilo koje “instrumente”, te tako ni u zlato, ali ni činjenicu da se sve više centralnih banaka u svijetu okreće ka ovom plemenitom metalu, koji se smatra jednom od najsigurnijih investicija u vremenima ekonomskih i političkih previranja. Zlato se, naime, smatra utočištem sa najmanjim rizikom.

Ako se pogleda koliko je zlato koštalo u avgustu ove godine, te jedan odsto zlatnog portfolija podijeli sa ovom cijenom, ispada da BiH ima oko 1,9 tona zlata.

Poređenja radi, Srbija trenutno ima 47 tona zlata i konstantno uvećava svije rezerve. Polovinom ove godine kupljeno je novih pet tona.

Sjeverna Makedonija u trezoru ima sedam tona, a Albanija 3,5. Slijede Slovenija sa 3,1 i omalena Crna Gora koja ima zlatne rezerve koje se kreću oko 1.900 kilograma. Kada su u pitanju druge države u okruženju - Rumuni imaju 103 tone, Mađari 94, a Bugari 40. 

Podsjećanja radi, CB BiH je prije prodaje 2022. godine u svom portfoliju imala oko tri tone zlata, koje bi po današnjim cijenama imale vrijednost oko 265 miliona. Da to tada nije učinjeno, vrijednost takozvanog zlatnog portfolija danas bi bila veća za oko 100 miliona. 

Nekadašnji guverner ove institucije Senad Softić ovu prodaju objasnio je restriktivnim monetarnim politikama na globalnom nivou.

Ova prodaja jedne trećine dotadašnjih zlatnih rezervi desila se u najnepovoljnijem trenutku, kada su cijene bile na niskom nivou.

Još gori potez napravila je Hrvatska koja je prodala sve svoje zlatne poluge 2001. Hrvatska narodna banka na zlato je tada gledala kao na neatraktivnu investiciju. Vremenom se to promijenilo i ispostavilo se da to nije bila baš najbolja odluka, te da su rezerve zlata neophodne.

Prije dvije godine Hrvatska je odlučila da kupi oko dvije tone zlata. 

Prema ocjenama pojedinih ekonomista, odluka CB BiH da prije dvije godine proda određenu količinu zlata bila je očigledno pogrešna.

Smatraju i da bi, iako su cijene zlata trenutno na istorijskom maksimumu, dugoročna politika CB BiH morala biti usmjerena na ponovno i postepeno povećanje zlatnih rezervi, jer je ovaj plemeniti metal, kako se pokazalo do sada, garant stabilnosti svake zemlje. 

Takvo mišljenje imaju i izvori “Glasa Srpske” koji su, s obzirom na posao kojim se bave, željeli da ostanu anonimni. Kako su istakli, imaju informacije da je do prodaje zlata došlo nakon jednog od dopisa, odnosno direktiva upućenih od MMF-a. 

S druge strane, kako dodaju, oni su iz ove banke dobijali uvjeravanja da je to učinjeno zbog navodno visokih troškova čuvanja zlata u drugim zemljama. 

- Nažalost, mi danas imamo zlato koje fizički ne posjedujemo, već imamo samo neki papir na kojem piše da je ono u našem vlasništvu. To naravno da nije dobro u slučajevima većih globalnih potresa - istakli su izvori “Glasa Srpske” dodajući da bi se oni uvijek zalagali da u portfelju banke budu što veće zlatne rezerve.   

Smatraju i da je iznos od jedan odsto malen, te da bi trebalo težiti da to bude bar oko pet, koliko u prosjeku imaju male i otvorene ekonomije, odnosno njihove centralne banke.

Na kraju su poručili da bi bilo interesantno kada bi nadležni iz CB BiH htjeli da saopšte koliki su uopšte bili dosadašnji prinosi na ukupne rezerve. Njihova je procjena - tek 0,5 odsto. 

Trenutne cijene zlata su, inače, na istorijskom maksimumu kako zbog globalne neizvjesnosti u vezi sa rezultatima američkih izbora, tako i zbog napetosti na Bliskom istoku. Unca zlata vinula se čak preko 2.730 dolara, što je oko 89 dolara po jednom gramu. I cijene srebra takođe su dostigle najviši nivo u posljednjih 12 godina. 

Cijene skaču jer je zlato investitorima, ali i centralnim bankama sve privlačnije u vremenima opasnih ekonomskih i političkih previranja, ali i smanjenja kamatnih stopa. 

Prema procjenama pojedinih stručnjaka, zlatna unca mogla bi tokom naredne godine dostići cijenu i od 3.000 dolara, jer investitori nastavljaju sa kupovinom ovog plemenitog metala poučeni iskustvima finansijske krize iz 2008. godine.

Ovi strahovi dodatno su podgrijani nakon što su zapadne zemlje zamrzle ruske devizne rezerve početkom 2022. godine. Nakon toga mnoge zemlje idu ka smanjenju zavisnosti od američkog dolara.

U kupovini zlata prednjače Rusija i Kina, a slijede ih Turska, Indija, Kazahstan, Uzbekistan i Tajland. Kina je, primjera radi, podigla udio zlata u svojim rezervama na 4,9 odsto. Istovremeno, smanjila je vlasništvo nad američkim obveznicama sa 1,3 biliona dolara na današnjih 780 milijardi.

Koliko je važno imati zlatne rezerve, najbolje ilustruje primjer Argentine, koja nema više od koga da pozajmi novac. Tamošnja vlada, koja se bori sa ogromnom inflacijom i recesijom, sada nudi svoje rezerve zlata kao kolateral kako bi obezbijedila finansiranje sistema.

Jake rezerve zlata su spasilac u takvoj situaciji i signal investitorima i drugim zemljama da je ta država monetarno odgovorna, da u periodima krize može sama da izmiri svoja eventualna dugovanja. 

SIGURNO UTOČIŠTE

Vjekovima je zlato bilo popularna investicija, jer je takozvano bezbjedno skladište  vrijednosti i pomaže u zaštiti od rasta cijena. Mnogi investitori stavljaju dio svog portfelja u zlato videći to kao način da diversifikuju i zaštite svoje bogatstvo tokom perioda ekonomske neizvjesnosti. Onaj ko je, primjera radi, 2.000. godine uložio 1.000 dolara u kupovinu zlata, danas bi u džepu imao oko 9.500 dolara.