Ova praksa, kako ističu stručnjaci, ponavlja se već godinama, međutim problem je što nema adekvatne sankcije. Neplaćanje poreza i doprinosa na isplaćena lična primanja, neprijavljivanje donacija, priloga fizičkih i pravnih lica te finansiranje iz nedozvoljenih izvora, samo su dio onoga što su političke partije radile. Zanimljivo je, nakon što su upozorene na primanje novca iz nedozvoljenih izvora, da su partije te donacije uglavnom vratile.

 

Tokom razmatranja Informacije o izvršenom pregledu, kontroli i reviziji finansijskih izvještaja političkih stranaka za 2020. godinu sa nalazima revizije, na sjednici Centralne izborne komisije BiH istaknuto je i da političke partije nisu vodile poslovne knjige u skladu sa računovodstvenim propisima niti su prijavljivale transakcijske račune.

 

"Kod sedam političkih partija postoje indicije da su prekršile poreske propise, a pet stranaka je isplaćivalo sredstva koja imaju karakter ličnih primanja, a na njih nisu plaćali poreze i doprinose", istaknuto je na sjednici CIK-a.

 

Zbog ovoga, CIK će obavijestiti poreske uprave u Bosni i Hercegovine, a upoznaće i Upravu za indirektno oporezivanje BiH da su dvije političke partije dobile popust na reklamni materijal od 70, odnosno 97 odsto. Problem je u tome što ti dobavljači nisu obračunali PDV na vrijednost isporučenog materijala, nego na onaj iznos koji je politička partija platila.

 

"Predlažemo da se poreske uprave obavijeste o indicijama za prekršaje propisa, a UIO da se obavijesti da je pravno lice koje je isporučilo propagandni materijal prekršilo propise", istaknuto je na sjednici CIK-a.

 

Takođe, naglašeno je da postoji i zakonski osnov za utvrđivanje odgovornosti i sankcionisanja političkih partija, i u tom slučaju neophodno je da CIK provede postupak, pribavi dokaze i izrekne novčane kazne.

 

"To je dugogodišnji problem i dugo vremena se govori o izmjeni Zakona o finansiranju političkih partija i tu treba tražiti rješenje. Ima normi u tom zakonu koje nisu jasne i jedan od osnovnih problema je to što Služba za reviziju nema kapaciteta da izvrši kvalitetnu reviziju. Jedno od rješenja trebalo bi da bude da i drugi organi i drugi nivoi učestvuju u kontroli poslovanja političkih partija kao što su poreske uprave", rekao je Vehid Šehić, bivši predsjednik Centralne izborne komisije BiH.

 

Jedan od problema zbog kojih političke partije konstantno krše zakon je upravo nedostatak kapaciteta Službe za reviziju CIK-a, koja poprilično kasni sa svojim nalazima, pa tako u 2023. godini razmatra izvještaje iz 2020. godine.

 

"Služba se mora reorganizovati i postaviti tako da radi izvještaje koji se dostavljaju 30 dana nakon objavljivanja rezultata izbora i da izvještaj predoči javnosti", rekao je Suad Arnautović, predsjednik CIK-a.

 

Inače, Služba za reviziju CIK-a revidirala je finansijske izvještaje 183 političke partije.